Poreznici ovrhe ne obustavljaju ni kad dug padne ispod 50.000

Pravo i pravda, znamo to već, mnogo puta ne idu zajedno pa neka zakonska rješenja ili upute nadređenih dovode u neravnopravan položaj one kojih se to tiče, ali istovremeno u neugodnost i državne službenike koji ih moraju provoditi.

Nije rijetka ni samovolja državnih dužnosnika. Ovo je priča o imperativu provođenja čudnih zakonskih odredbi, ali i o položaju (možda i samovolji) ovršitelja.
Čitateljica koja ima tvrtku i željela je ostati anonimna postavila je jedno možda nama smiješno pitanje (tako se izrazila), ali koje nju 'gricka k'o miš'. Njena je tvrtka dobila rješenje o ovrsi na ukupan iznos neplaćenih 113 tisuća kuna. U razdoblju od pet dana (od osam koliko je potrebno proći da se krene u ovrhu nakon primitka ovrhe od strane ovršenika), tvrtka je uplatila 71 tisuću kuna i time se spustila na dozvoljeni dug od 42 tisuće kuna, odnosno ispod 50 tisuća kuna koliko je inače dovoljno da Porezna uprava krene u ovrhu.

'Sve je u ladici'? - Ne imavši više sredstava na računu, otišli smo do voditelja ispostave koji je potpisao ovrhu pitati je li moguće povući ovrhu da se ne blokira račun, na šta je on rekao da je to nemoguće, da bi on rado pomogao, ali ovrha mora ići do nula kuna - kaže čitateljica. Dodaje kako je bila provjerila da Fina tada još uvijek nije dobila nikakvu obavijest o ovrsi (što je bilo malo čudno), ali voditelj/ovršitelj tvrdio je da nije moguće prekidati ovrhu 'zbog takvog sustava'.
Čitateljici nije preostalo ništa drugo nego da posudi novac te je uplatila kompletan iznos, donijela uplatnice i tada ju je ponovo šokirao službenik. Pitala ga je je li potrebno nazvati Finu i provjeriti je li možda pokrenula postupak blokade, pošto u sustavu još nije vidljiva uplata, i dobila je odgovor da ne treba, 'pa Fina još uvijek nije obaviještena, sve je u ladici'. Ništa joj više nije bilo jasno. Čitateljica kaže da ne bježi od plaćanja poreza, samo je zanima je li nemoguće povući ovrhu u takvoj situaciji ili se jednostavno nije htjelo izaći u susret? Jedni kažu da je, jedni da nije.
U pravu su i jedni i drugi. Može se obustaviti ovrha ako dug padne ispod 50 tisuća kuna, ali pravni stručnjak dr. sc. Hrvoje Kačer kaže da razumije i službenike koji to izbjegavaju jer se boje da bi mogli biti optuženi za pogodovanje pojedinim poreznim dužnicima.

'Šire' tumačenje zakona Ovome bismo mogli dodati i posebnu atmosferu koja je stvorena još od vlade Jadranke Kosor, a koju je nastavila ova vlada, da poreznici moraju naplatiti svaku lipu do koje mogu doći jer ih država treba kao žedan u pustinji. U ovom slučaju vjerojatno ovršitelj nije htio previše riskirati zbog straha od mogućega gubitka svog položaja, mada neosporno ima i dosta slučajeva samovolje. Zato je vjerojatno ovršitelj izmislio priču o tome da je to 'zbog takvog sustava'. Nije mu se dalo objašnjavati komplikacije koje su moguće ako se ne uplati cijela svota. Ovime ne opravdavam sustav, koji je u zadnje dvije godine stvorio atmosferu u kojoj se insistira na uplati svih 113 tisuća kuna poreznog duga. Napominjemo, ne mora se sve uplatiti, ali su državni službenici dovedeni u situaciju da zakone tumače 'malo šire', što pak poduzetnike dovodi u situaciju da više ne znaju što da rade. U konačnici, takav sustav vodi k tome da je država sama sebi svrha, iako bi ona trebala biti ta koja postoji sa svrhom da stvara povoljno okruženje za gospodarski razvoj te da štiti poduzetnike od eventualne samovolje administracije.