Predstečajni postupak vrijedi samo za neke Fenixove vjerovnike

Dobri stari Ivica Grčar Piks, moj kolega i prijatelj, otišao je u mirovinu odmarati se od dugogodišnjega novinarskog posla ostavivši duboke tragove za sobom. Svjedoči tome i poslana nam žalba slavonskobrodske tvrtke Apis Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija zbog, kažu, pristrano održane predstečajne nagodbe nad Fenixom iz Slavonskog Broda.

O problemu s Fenixom Grčar je pisao u 388. broju Lidera. Opisao je okupljanje njegovih vjerovnika, koji su zaključili da sustav ne funkcionira te su u neslužbenom razgovoru nakon sastanka neki spomenuli i 'lomljenje koljena'. Piks je s pravom u tekstu naglasio da je to prije svega upozorenje državi, jer kad sustav ne funkcionira, onda ljudi 'uzimaju pravdu u svoje ruke'.

'Prišivena' izmišljena pitanja Ako je u pravu član Uprave Apisa Ante Pranić, povjerenik za predstečajnu nagodbu Predrag Filajdić i članovi Nagodbenog vijeća napravili su niz pogrešaka jer su prihvatili dijelom netočne podatke, dovevši vjerovnike u zabludu. Tako su, objašnjava, prihvaćene bilješke uz bilancu da je u 2012. vrijednost Fenixove imovine povećana za 69,5 posto pripajanjem tvrtke Grad d.o.o. No u obrazloženju nisu navedeni elementi koji su utjecali na rast vrijednosti dugotrajne imovine i to u godini kada je vrijednost nekretnina padala, a u tu se tvrtku nije ni ulagalo. Štoviše, Grad d.o.o. je od kolovoza 2012. u blokadi, pa bi Fenixu trebala biti pripisana i njegova dugovanja, a posljedice pripajanja, tvrdi Pranić, nisu ni u jednom dokumentu analizirane.
Povjerenik i članovi Nagodbenog vijeća prešli su i preko toga da je Fenix naveo manji broj vjerovnika (673) od stvarnog (696), a Apis je jedan od nenavedenih. Također, u planu restrukturiranja naveden je potencijalni prihod od 145 milijuna kuna tijekom 2013. od rekonstrukcije hotela Marjan Hilton u vlasništvu Željka Keruma. Naveden je i rok početka radova potkraj siječnja, ali ni do danas ništa nije započeto.
Pranić se žali i na tijek i način vođenja rasprave jer nije osigurana ravnopravnost stranaka, kao i na vođenje zapisnika. Tvrdi da su vjerovnici onemogućeni u iznošenju svojih stajališta i prijedloga, a riječ je dobilo samo par njih koji su uspjeli postaviti poneko pitanje. No u zapisniku nema onih škakljivih pitanja, već su vjerovnicima 'prišivena' izmišljena pitanja.

Sad je na potezu država I naš čitatelj Zoran Rabar, vlasnik obrta ZO-RA iz Cerovlja u Istri, ima isti problem. Obojica naglašavaju da Fenix ima odlične odnose s pojedinim ministarstvima te da dobiva poslove rekonstrukcije i obnove škola i zgrada drugih ustanova za koje mu je sve plaćeno. Sve su te radove radili njegovi podizvođači, poput Apisa i ZO-RA-e, a ipak je Fenix ostao dužan najmanje 673 vjerovnika (prema Fenixovoj tvrdnji). Osim toga u Apisu se žale da ni tražbine nisu točno utvrđene; s pripadajućim kamatama potražuju 467.000 kuna, a ponuđeno im je 50.000 kuna za pet godina.
Naši su čitatelji iznijeli vrlo teške optužbe na tvrtku Fenix, ali i, što je još opasnije, na ponašanje države. Kolega Grčar svjedočio je okupljanju, pa i bijesu vjerovnika koji imaju isti problem kao i Pranić i Rabar, pa bi bilo dobro da nadležno tijelo u cilju očuvanja autoriteta države kao jamca sigurnosti temeljito ispita što se to dešavalo na predstečajnoj nagodbi. U protivnom, slutnje od prije dva tjedna mogle bi se obistiniti.