Prijedlog za HGK: kolektivna tužba zbog prevare s EBN-om

Prije četiri mjeseca pisali smo o tvrtkama koje su nasjele na poziv da preuzmu tzv. europski poslovni broj (European Business Number – EBN). Riječ je o usluzi koja se nudi hrvatskim poduzetnicima u kojoj će osim 'dodjele' EBN-a njihova tvrtka dobiti prostor na web-stranici EBN-a na kojoj će stajati njezino ime, adresa i kontakti.

Naši poduzetnici mahom su pristajali potpisivati ugovore vrijedne nekoliko stotina eura na godinu ne znajući da EBN nije nikakva obveza u povodu učlanjenja Hrvatske u EU, što je vješto iskoristila njemačka tvrtka DAD Deutscher Adressdienst GmbH, koja stoji iza te usluge. Vrlo je vješto prikrila da je riječ o tvrtki jer u zaglavlju memoranduma ne piše DAD (jer bi morala napisati i GmbH, što znači da je riječ o tvrtki), nego je na memorandumu stajalo EBN i karta EU sa zvjezdicama, što je dodatno trebalo navesti lakomislene poduzetnike da je riječ o nekakvoj instituciji EU.

Računi i dalje stižu

Tada su nam u HGK rekli da je 'riječ o tvrtki za koju se može ocijeniti da ne radi u skladu s dobrim poslovnim običajima'. Ako se detaljno ne prouči ugovor, poručili su, može se dobiti dojam da je riječ o besplatnoj objavi, iako je malim slovima na dnu teksta navedeno da se plaća određena naknada.

HGK je tražio od njemačke tvrtke da prekine tu praksu, međutim, do danas nije dobiven potvrdan odgovor. Upravo suprotno, kaže nam jedna poduzetnica koja je željela ostati anonimna, a koja je također nasjela na ponudu za dodjeljivanje europskoga poslovnog broja.

– Iako smo najavili tužbu zbog prevare, i dalje nam stižu računi. Nedavno smo dobili račun za tu nepostojeću uslugu koji još ranije nismo htjeli platiti jer smo shvatili da je u pitanju prevara. No zabrinjavajuće je da je taj račun uvećan za zateznu kamatu – ogorčeno govori poduzetnica.

Dakle, DAD ne samo da nije prekinuo svoju praksu, već je, navodi sugovornica, u zadnje vrijeme počeo slati račune uvećane za zateznu kamatu. Tvrdi da nije riječ samo o njoj, nego i o drugim poduzetnicima. Nastavi li se tako, ti bi računi mogli za nekoliko godina biti i mnogo veći nego što je godišnja cijena te nazovi usluge. A ona se kreće od 400 do 700 eura, s tim da nije jasno prema kojem kriteriju DAD određuje cijenu.

Češki primjer

Zato naša sugovornica predlaže da se u Hrvatskoj ugledaju na češki slučaj koji bi, tvrdi, mogao dati željene rezultate jer ima indicija da je DAD  ustuknuo. Tamošnji su poduzetnici isto tako nasjeli na tu prevaru, ali njih je okupila češka gospodarska komora i podnijeli su kolektivnu tužbu protiv njemačke tvrtke na njemačkom sudu (u ugovorima stoji da je u slučaju spora nadležan njemački sud). U hrvatskom bi slučaju tu ulogu trebao preuzeti HGK, koji je ionako dosta dobro upoznat s tim problemom i već je poduzimao spomenute korake, kao i slao informacije tvrtkama da ne nasjedaju na takve ponude.

Ideja nije loša, štoviše, možda je još i najbolja. HGK bi to najlakše mogao odraditi, a i za tvrtke koje bi se javile da sudjeluju u tužbi taj bi postupak bio jeftiniji. Osim toga kada nekoliko stotina (ima i onih koji tvrde da je nekoliko tisuća prevarenih tvrtki) podnese kolektivnu tužbu na čelu s jednom gospodarskom organizacijom, onda to ima svoju težinu. Zato predlažemo HGK da razmotri ovu ideju i okupi oštećene poduzetnike za eventualnu akciju protiv njemačke tvrtke.