Primorac bježi od odgovornosti za informatičku djelatnost
Za čak pet puta je više novca uloženo u Primorčev poslovni sustav nego, primjerice, u MUP za istu razinu funkcionalnosti
Piše: Ivica Grčar
[email protected]
U prvoj kolumni 'Pravda za sve' objavio sam da mi se javio i Zlatko Štrbinić, vlasnik i direktor tvrtke Infomare, koji je u otvorenom pismu ministru Primorcu napisao: ‘Najodgovorniji ste za razvitak informatičke djelatnosti u Hrvatskoj, njenu normizaciju i u javnoj nabavi, a to su pretpostavke stimuliranja proizvodnje i izvoza softvera i povezanih usluga. Vi to nedovoljno ili loše činite baš kao i vaši prethodnici’. Tu svoju tvrdnju Štrbinić je potkrijepio navodeći primjer konkurencije hrvatskih javnih poduzeća, sveučilišnih i znanstvenih institucija hrvatskim poduzetnicima ITC djelatnosti na način koji je u suprotnosti s propisima EU, zloporabama u javnoj nabavi, pogodovanju velikima suprotno deklariranoj politici poticanja malog i srednjeg poduzetništva itd.
U prošlom broju Lidera najavio sam da ću danas pisati o tome, kao i da sam još 15. siječnja uputio ministru Primorcu novinarski upit o Štrbinićevu pismu. No, umjesto ministra Primorca na moj novinarski upit odgovorio je glasnogovornik Duje Bonaći: 'Ministar je na službenom putu izvan Hrvatske tako da danas, nažalost, neću moći doći do njegova odgovora na vaš upit. Međutim, koliko ja o tome znam, za sve poslove u vezi s informatizacijom, koje g. Štrbnić navodi u tom otvorenom pismu, nadležan je isključivo Središnji državni ured za e-Hrvatsku (http://www.e-hrvatska.hr/), a ne MZOŠ - tako da je, po meni, g. Štrbnić svojim otvorenim pismom, nažalost, malo profulao adresu’.
Lider pomaže: Kako uknjižiti nekretninu kupljenu od stranca
OIB strancima izdaju policajci
Reagirajući na napis u prošlom broju o podvalama u izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, čitatelj Vlado Golub iz Čakovca mi je napisao: 'Imam i slučaj odbijanja upisa vlasništva nekretnine koja je 5. siječnja 2009. kupljena od austrijskog državljana. Odbijenica je objašnjena time što austrijski državljanin nema osobni identifikacijski broj ili jedinstven matični broj građana. Austrijanci takve brojeve nemaju, imaju samo 'verziherung numer'. Koji broj da upišem u aneks ugovora?' pita ovaj čitatelj.
Na sreću čitatelja, pojavio se tračak svjetla na kraju 'birokratskog tunela': u članku 5. Pravilnika o osobnome identifikacijskom broju navodi se da stranoj fizičkoj osobi OIB izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Dragi čitatelju, krenite u MUP kako bi policajci vašem prodavatelju iz Austrije izdali njegov OIB.
Dvije su netočnosti u ovom Bonaćijevu odgovoru. Upit ministru Primorcu uputio sam 15. siječnja, dakle prije dva tjedna, a ministar Primorac nije cijela ta dva tjedna bio na 'na službenom putu izvan Hrvatske'. I, drugo, na web stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa http://public.mzos.hr izrijekom piše: 'Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje, usklađivanje i provođenje razvitka informatičke djelatnosti i njezino povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u Republici Hrvatskoj'. Zašto glasnogovornik Bonaći nije moj upit mogao dati ministru Primorcu neki drugi dan, a ne jedino kad je na 'službenom putu izvan Hrvatske', i je li moguće da glasnogovornik ne zna što piše na 'njegovoj' web stranici? Smatram da ovdje nije riječ o neznanju, nego o nevještu pokušaju izbjegavanja odgovora.
A na prave razloge izbjegavanja odgovora na Štrbinićevu kritiku ukazuje 'Studija racionalizacije informacijskog sustava upravljanja javnim financijama', koju je naručilo Ministarstvo financija.
Prema toj Studiji novac uložen u poslovni sustav MZOŠ-a u odnosu na postignutu funkcionalnost nije opravdan. A za čak pet puta je više novca uloženo u poslovni sustav MZOŠ-a, navodi se u istoj Studiji, nego primjerice u MUP za istu razinu funkcionalnosti. Jedan od uobičajenih načina izbjegavanja odgovora na neugodna pitanja jest i to da se umjesto o biti pitanja raspravu preusmjeri na manje važne probleme, primjerice, nadležnosti Ministarstva i Središnjega državnog ureda.
No, ne treba nasjesti i mora se inzistirati na informiranju javnosti o promašajima MZOŠ-a u izgradnji informacijskih sustava upravljanja javnim financijama. I, dodatno, mora se javno postaviti pitanje koliko je dosad potrošeno novca u izgradnju informacijskog sustava upravljanja javnim financijama i kako to da taj projekt ni nakon 16 godina ostvarivanja nije dovršen? Zašto u upravljanju javnim novcem u Hrvatskoj još nemamo jedinstven informacijski sustav?
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme u postupcima žalbi ili u upravnim sporovima protiv rješenja o porezu, prirezu, doprinosima, rješenjima o izvlaštenju, rješenjima regulatornih agencija ili rješenjima u upravnim postupcima raznih uknjižbi, osobito upisima vlasničkih prava itd.
Tragom vaših napisa, u 'Pravdi za sve' ukazivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako podržati čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
mail: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10.144 Zagreb
