Spajanje bolnica povećat će troškove i do 30 posto
Dosad su Institut za tumore i Dječja bolnica u Klaićevoj ulici godinu završavali sa zanemarivo malim gubicima. Stručnjaci kažu da će nakon spajanja troškovi u njima porasti 30-ak posto.
piše Ivica Grčar
[email protected]
Javio mi se čitatelj koji upozorava na promašenost odluka o administrativnom umjesto funkcionalnom spajanju bolnica. Kaže da su u npr. Zagrebu Institut za tumore i Dječja bolnica u Klaićevoj ulici kao tzv. male bolnice pripojene mnogo većoj Sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici. Dosad su te dvije tzv. male bolnice iskazivale zanemarivo male gubitke ili ‘poslovale s pozitivnom nulom’, ali nakon tog će pripajanja, dokazuje čitatelj, troškovi u tim bolnicama do kraja godine porasti najmanje 30 posto.
Podvala s izračunom U tzv. malim bolnicama na redovitim bi se sastancima odjelnih liječnika raspravljalo o tome kako držati troškove pod kontrolom. Nakon sastanaka na odjelima održavali bi se sastanci šefova odjela s ravnateljem. Hoće li sada šefovi odjela iz malih bolnica napuštati svoje odjele radi sastanaka u velikoj bolnici? Može li jedan ravnatelj iz Vinogradske znati bez čega se točno ne može, a bez čega se radi smanjenja troškova možda ipak može u svim manjim pripojenim bolnicama kao što su to dosad znali smijenjeni ravnatelji tih malih bolnica? Kako će ravnatelj iz Vinogradske odlučivati bez čega npr. u Dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici mogu, a bez čega se u liječenju bolesne djece nikako ne može? U Ministarstvu zdravstva tvrdili su da će se tim administrativnim spajanjem bolnica uštedjeti 300 milijuna kuna na godinu, najviše na plaćama ravnatelja. Čitatelj pita tko je podvalio taj izračun Ministarstvu zdravstva. Raspitao sam se i doznao da je to izračun iz HZZO-a. U HZZO-u su jednostavno izračunali koliko će ravnatelja bolnica i suradnika nakon spajanja biti manje i zbrojili njihove godišnje bruto plaće. No pokazalo se da je taj izračun potpuno pogrešan. Ravnatelji u svim manjim bolnicama nisu sjedili u uredima ravnatelja, nego su uz ravnateljski posao nastavili raditi i kao odjelni liječnici na odjelima na kojima su bili šefovi do imenovanja ravnateljima. To znači da nakon što više nisu ravnatelji od njihovih ravnateljskih bruto plaća treba oduzeti samo iznos tzv. dodatka za ravnateljske poslove, a plaće šefova odjela i dalje ostaju. I tako umjesto očekivane uštede na kraju ove godine treba očekivati rast troškova i do 30 posto. I nitko zbog toga neće odgovarati - kao što nitko ni dosad nije odgovarao ni za jednu promašenu zdravstvenu reformu.
Skrivanje prihoda HZZO-aa
Javni prihodi ne mogu biti poslovna tajna
Pitao sam kao novinar HZZO koliki su točno prihodi od doprinosa koje su 2009. uplatili poslodavci, a koliki od samih osiguranika. I odgovorili su da su svi raspoloživi financijski i brojčani pokazatelji koji se odnose na rad HZZO-a na njihovoj web-stranici, a da se ostali podaci smatraju poslovnom tajnom i da je cjelokupna problematika vezana uz naplatu doprinosa u nadležnosti Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave.Netočno, doprinosi su namjenski porezi, a porezi su javni prihod i nikako ne mogu biti ničija poslovna tajna, pa ni HZZO-ova.
Privid aktivnosti Raspitujući se o spajanju bolnica, razgovarao sam i s odavno umirovljenim pulmologom iz Bolnice za plućne bolesti Jordanovac, pripojene Klinici Rebro. I taj mi je liječnik rekao da je najmanji problem srušiti plot koji dijeli te dvije bolnice. Ali zabrinjava ga što će ‘reformatorima’ brzo pasti na pamet da, primjerice, ukinu Hitnu službu u bolnici Jordanovac jer Hitna služba postoji i na Klinici Rebro pa, kao, što će dvije Hitne službe u istom dvorištu. 'A jeste li ikad vidjeli pacijenta koji pljuje krv?', pitao me taj liječnik. Sada u Hitnoj pomoći znaju da pacijente koji pljuju krv treba hitno prevesti u bolnicu na Jordanovcu. A nakon ukidanja Hitne službe na Jordanovcu takve će pacijente dovoziti u Hitnu službu na Rebru. Pa dok iz Hitne na Rebru pozovu nekog sa Jordanovca... A i kada dođe, bit će to dežurni odjelni liječnik, a ne liječnik iz Hitne službe sa svime što mu u takvu slučaju treba.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb
