Tajni odljev novca od iskorištavanja prirodnog bogatstva

Čitatelji pišu da stvarne promjene u primjeni propisa i općenito ponašanju poreznika i Porezne uprave treba očekivati tek nakon što Hrvatska i formalno postane članica EU.

Ne treba gajiti iluzije o bitnim promjenama koje će se dogoditi same po sebi nakon formalnog prijama Hrvatske u EU. I administracija EU samo je birokratizirana služba koja već jeste glavni uzročnik metastaziranog normativizma EU. Jedina razlika između administracije EU i hrvatskih poreznih i ostalih državnih službi je u javnom nadzoru njihova rada, u EU se javni nadzor ipak provodi, a u Hrvatskoj ne postoji.
I nakon formalnog prijama Hrvatske u članstvo EU pred građanima Hrvatske ostat će isti zadatak, neposredno se angažirati i organizirati radi konačnog uspostavljanja javnog nadzora fiskalne odgovornosti Sabora, Vlade i svih ministarstava i ostalih javnih, odnosno državnih službi. To podrazumijeva potpuno nepolitičko organiziranje građana u udruženja poreznih obveznika prema uzoru na razvijene zemlje.

Javni nadzor U povodu afera s policijskim prisluškivanjima u Hrvatskoj su opet potaknute rasprave o potrebi javnog nadzora nad radom obavještajnih i policijskih službi. Pod dojmom javljanja čitatelja u ovoj rubrici čini se da je policija izvan javnog nadzora za građane manje opasna od poreznika i Porezne uprave za obveznike poreza.
Usprkos izostalom javnom nadzoru u Hrvatskoj, zasad nitko ne pokreće ni pitanja (prekršajne i kaznene) odgovornosti dužnosnika i namještenika Ministarstva financija zbog nezakonitih poreznih postupaka s posljedičnim štetama za državni proračun većim čak i od 200 milijuna kuna (vidjeti odluku Ustavnog suda broj: U-III-6002/2011., NN 121/12). Umjesto da pokreće istražne i ostale prekršajne i kaznene postupke protiv odgovornih dužnosnika i namještenika Ministarstva financija, Državno odvjetništvo (DORH) pokušava neuspješnim sudskim postupcima 'zaštititi' dužnosnike i namještenike Ministarstva financija od odgovornosti zbog oštećivanja državnog proračuna provođenjem nezakonitih poreznih postupaka (vidjeti odluku Ustavnog suda broj U-III-3735/2005 od 17. svibnja 2006).

'Procesni propusti' Ne izbjegava samo DORH pokretati postupke protiv dužnosnika i službenika Ministarstva financija. Isto radi i Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu. Taj sud za ljudska prava izbjegao je (pre)suditi u sporu protiv odluka Upravnog suda kojima se ministru financija dalo pravo da javnosti zataji prihode državnog proračuna od koncesijskih i rudarskih naknada.
Iz Suda u Strasbourgu po sucu pojedincu E. Steineru odgovorili su 19. listopada 2012. - bez ocjenjivanja sadržaja - da je tužba zaprimljena pod brojem: 7169/11 nedopuštena zbog procesnih propusta (u skladu s člancima 34. i 35. Konvencije). Time se neizravno omogućuje nastavak odlijevanja novca od eksploatiranja prirodnog plina iz jadranskog podmorja u Italiju, od telekomunikacijske infrastrukture u Njemačku, od domaće nafte u Mađarsku...

Zastupanje države treba prepustiti Pravobraniteljstvu
Kad bi DORH redovito pokretalo prekršajne i kaznene postupke protiv dužnosnika i namještenika Ministarstva financija zbog njihovih nezakonitih poreznih postupaka sa štetnim posljedicama za državni proračun, naglo bi se smanjile i štete za državni proračun. DORH je u sukobu interesa svaki put kad pokrene postupke protiv dužnosnika i namještenika Ministarstva financija, jer mora istodobno progoniti i braniti dužnosnike i namještenike državnih službi s obzirom na to da DORH prema zakonu mora zastupati 'državu' u svim sudskim sporovima.

Zbog toga bi trebalo osnovati državno pravobraniteljstvo koje bi zastupalo državu u sudskim sporovima, a DORH-u prepustiti da prekršajno i kazneno goni i državne dužnosnike i namještenike koji oštećuju državni proračun jednako kao i sve ostale građane.