Upravni sud donosi presude koje se ne moraju provoditi

Smiješni sud Zbog ‘neobvezujućih presuda’ Upravnog suda kod građana prevladava svijest ‘da se s državom ne isplati suditi’. Zato ponavljam zahtjev za smjenom predsjednika Upravnog suda.

piše Ivica Grčar
[email protected]

U povodu ponovljenog napisa o tome kako građani nemaju pravo na nepristrano suđenje u sporovima s državom u kojemu sam javno pozvao ministra Šimonovića da smijeni Ivicu Kujundžića, predsjednika Upravnog suda, javio se čitatelj Ivan Balog.‘Imao sam i još sam u sporu s Hrvatskom komorom arhitekata. Taj spor traje već jubilarnu, desetu godinu, od toga pet-šest godina na Upravnome sudu, unatoč tomu što zakon određuje da se takva vrsta sporova mora rješavati žurno. Smiješnom, a ne Upravnom, sudu trebalo je godinu dana od donošenja presude do dostave te presude strankama u sporu. Da je Upravni sud smiješan, potvrđuje i Komora arhitekata, koja je u presudi spor izgubila i dobila nalog da moj predmet riješi u roku od 30 dana. Od tada je prošlo još 700 dana (dvije godine), i nikomu ništa.Pitao sam nekolicinu pravnika, odvjetnika, sudaca može li se pokrenuti tužba protiv Komore za odgovornost zbog neizvršenja pravomoćne presude Upravnoga suda. Svi su mi odgovorili da ne može. Može samo požurnica’, navodi Ivan Balog u svojem pismu i pita što sada.

Obespravljeni građani To o čemu piše čitatelj samo je jedan od načina obespravljivanja građana koji se žale protiv upravnih akata javne (državne) uprave kojima im se nameću razne obveze, rješenja o porezu ili umirovljenju, rješenja o izvlaštenjima, protiv odluka zakonski ovlaštenih ustanova (komora), regulatornih agencija ili odluka u upravnim postupcima raznih uknjižbi (uključujući i vlasništva) itd. Od nepoštovanja presude mnogo je češći način da tijelo državne uprave čije je rješenje Upravni sud ocijenio nezakonitim i naložio da se mora ukinuti i donijeti novo, formalno, postupi prema presudi, ali izbjegne vratiti oduzeta prava oštećenom građaninu. I nakon toga oštećeni građanin može krenuti ispočetka: žaliti se u drugostupanjskom upravnom postupku pa nakon toga ponovno podnijeti tužbu Upravnom sudu i tako sljedećih tri do pet godina! Ne treba zaboraviti ni da postupak na Upravnom sudu može uslijediti tek nakon prethodno provedenog dvostupanjskog upravnog postupka koji u pravilu traje dvije godine. Sporovi pak pokrenuti na Upravnom sudu vode se od dvije do pet godina, a tzv. hitni postupci propisani zakonom od jedne do dvije godine.

‘Ne sudi se s državom’ ‘Kvaka’ je u tome što suci Upravnog suda u presudama u kojima ocijene upravna rješenja nezakonitima i nalože njihovo ukidanje i donošenje novih u pravilu izbjegnu precizirati što u novom rješenju prema pravnom mišljenju suda mora pisati u korist obespravljenih građana. Zbog toga kod građana potpuno opravdano prevladava svijest ‘da se s državom ne isplati suditi’. Suprotno Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN 18/97) Upravni sud nije dostupan građanima. Na tom sudu odlučuje se samo u jednom stupnju na nejavnim sjednicama tročlanih sudačkih vijeća bez usmenih i kontradiktornih rasprava, a nema ni punu jurisdikciju (nikomu ništa ako se presude tog suda ne provode, kao što je čitatelj opisao).Zbog toga se Vlada u strategiji reforme pravosuđa iz 2005. opredijelila za reformu upravnog sudovanja. U prosincu prošle godine dovršen je međunarodni projekt reforme upravnog sudovanja. Ali gotov se projekt ne ostvaruje, stoga ponavljam, ministre Šimonoviću, smijenite predsjednika Upravnog suda!

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb