Pravda za sve

Vlada i Ministarstvo financija varaju hrvatske građane

24. veljače 2011.

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Vlast ustrajno uskraćuje podatke o koncesijama jer zanemariv prihod od vađenja nafte, prirodnog plina i iskorištavanja ostaloga nacionalnog bogatstva završi u državnom proračunu.

piše Ivica Grčar
[email protected]

Javio se čitatelj u povodu najnovije afere s istraživanjem nafte u jadranskom podmorju čije ugovaranje s Norvežanima, navodno, od Ine preuzimaju Mađari, odnosno Mol. Pita kako od Ine ugovaranje može preuzeti Mol ako ni Ina ni Mol zakonski ne mogu u svoj temeljni kapital uvrstiti eventualno otkrivene izvore nafte u hrvatskom podmorju. Jedino Vlada može predložiti davanje koncesije Norvežanima za istraživanje podmorja i Sabor to odobriti. Zbrci s gospodarenjem javnim dobrima Vlada je pridonijela i povučenim Prijedlogom zakona o privatiziranju voda i najnovijim izmjenama koncesijskih naknada za morske luke te pomorsko dobro u brodogradilištima (nedugo nakon što je ista Vlada odobrila brodogradilištima ‘naknadu za isknjiženje pomorskog dobra’). Zašto javni tužitelj Mladen Bajić nije Vladu pitao kako je pomorsko dobro moglo biti (protuzakonito) uvršteno u temeljni kapital brodogradilišta?

Zataškavanje
Bespravno prisvajanje pomorskog dobra
Državno odvjetništvo po službenoj bi dužnosti moralo pokretati istrage i postupke zbog uzurpacije javnog dobra. Ta tzv. institucija sustava, međutim, izbjegava na sve načine pokretati takve postupke protiv Vlade, premijera, ministara i ostalih dužnosnika. Najslikovitiji je primjer uzurpacije pomorskog dobra u Brodogradilištu ‘Viktor Lenac’ u uvali Martinšćici. Drago Monić, sudac Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Rijeci, pozivajući se na pretvorbeni elaborat iz svibnja 1992. i rješenje Okružnog privrednog suda u Rijeci od 23. siječnja 1993., nezakonito je dopustio uvrštenje pomorskog dobra u temeljni kapital Brodogradilišta ‘Viktor Lenac’. Poslije isti zemljišnoknjižni sud upisuje nezakonito i hipoteke na pomorskom dobru. Županijsko državno odvjetništvo Rijeke zaprimilo je i odmah odbacilo kaznenu prijavu zbog toga bespravnog prisvajanja pomorskog dobra. Pod pritiskom javnosti isto Državno odvjetništvo 5. travnja 2004. ipak podiže sudsku tužbu. Ali i ta je tužba u međuvremenu zataškana.

Međunarodni sud Pobrojenim uzurpacijama javnog dobra (prirodnog i rudnog bogatstva, pomorskog dobra, tzv. turističkog zemljišta itd.) prethodila je uzurpacija telekomunikacijske strateške infrastrukture, a uzurpiraju se elektroprivredna i druga energetska javna dobra, najavljuje uzurpiranje šumskih površina (kao jedine obnovljive prirodne sirovine) itd.Gospodarsko iskorištavanje javnih dobara svagdje u svijetu izvor je velikih prihoda državnih proračuna (financiranje zdravstvene, mirovinske te invalidske zaštite, obrazovanja itd). U Hrvatskoj, međutim, Vlada i Ministarstvo financija varaju građane i zanemariv prihod i zarada od vađenja nafte, prirodnog plina te iskorištavanja ostaloga nacionalnog bogatstva završi na računu državnog proračuna. Korumpirani premijeri, ministri i drugi dužnosnici lavovski dio tih prihoda prelijevaju u isplatu dividenda dioničarima privatnih kompanija velikih koncesionara. Koliko se točno novca umjesto u državni proračun slijeva u džepove dioničara privatnih kompanija, ne može se utvrditi. Ministarstvo financija nezakonito uskraćuje hrvatskim poreznim obveznicima informacije o (javnim) prihodima državnog proračuna od koncesijskih i rudarskih naknada. Zbog toga kao novinar vodim protiv Vlade postupak na Međunarodnom sudu (broj predmeta 7169/11).

Prijevare Vlada i osobito Ministarstvo financija trude se što dulje odgoditi objavu podataka o prihodima državnog proračuna od koncesijskih i rudarskih naknada. Za to vrijeme korumpirani dužnosnici nastoje protuzakonitim i nelegitimnim odlukama (čak i tobožnjim zakonima) javna dobra proglasiti državnim vlasništvom i prodati strancima. Javna dobra, međutim, ne mogu biti ničije vlasništvo, pa ni državno. Državi građani mogu povjeriti javna dobra samo na upravljanje (bez prava otuđivanja ili zalaganja). To znači da tzv. Prijedlog zakona o privatizaciji voda u Hrvatskoj uopće ne može biti legitiman propis, odnosno da je riječ o pokušaju prijevare (zbog čega je trebalo tako malo da Vlada sama povuče taj svoj prijedlog).

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb