Zbog proračunskih prihoda i rashoda ne treba kršiti Ustav

Proračunski deficit treba otkloniti smanjenjem troškova i povećanjem stopa postojećih poreza, ne uvodeći neustavan posebni krizni porez .

Potkraj ovog tjedna na Ustavnom će se sudu održati rasprava o (ne)ustavnosti obaju zakona o kriznom porezu. U pravnoj trakavici suci Ustavnog suda savjetovali su se najprije s domaćim stručnjacima, a zatim i sa svojim kolegama iz Europskog suda za ljudska prava. Nije sporno, naime, da su oba zakona o kriznom porezu neustavna. Suci Ustavnog suda, međutim, savjetovali su se s Europskim sudom da ‘izmjere’ koliko daleko mogu ići u uvažavanju ‘prava’ države na kršenje Ustava radi uravnoteženja proračunskih prihoda i rashoda. Unatoč neustavnosti obaju zakona moguća je pristrana odluka Ustavnog suda u korist države, pri čemu suci takvu svoju odluku moraju samo opravdati time da je riječ o izvanrednim zakonima primjerenim teškoćama zbog kojih se taj porez morao uvesti.

Razlozi za ukidanje Možda se uvođenje kriznog poreza može opravdati uravnoteženjem prihoda i rashoda državnog proračuna, ali nikako se ne može opravdati to da su oba zakona o kriznom porezu toliko nekompetentna da bi ih trebalo ukinuti. A o tome suci Međunarodnog suda znaju malo ili ništa, jer nezamislivo je da se u nekoj zemlji izvan Hrvatske prihvate tako nekompetentni zakoni.
S obzirom na to da se o nedostacima prvog zakona već mnogo pisalo, dovoljno je spomenuti samo najveće gluposti u drugom zakonu (Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, NN 119/09.).Člankom 12. toga prosječnom građaninu nečitljiva zakona određeno je da se predujam kriznog poreza mora plaćati svaki mjesec ‘najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec’. A iznos predujma određuje se na osnovi izračuna godišnjeg poreza u prethodnoj godini podijeljeno s 12 mjeseci. To znači da se predujam kriznog poreza u 2009. plaća na osnovi izračuna godišnjeg poreza iz prethodne godine, 2008., što je u izravnoj suprotnosti s odredbom prema kojoj se krizni porez mora obračunavati i naplaćivati samo za primitke nakon 1. listopada 2009. Suprotno je to i zabrani retroaktivnosti (povratnog djelovanja) zakona.

Dvojbe o plaćanju Člankom 13. propisuje se da se krizni porez obračunava i plaća na primitke ‘...koji su ostvareni, odnosno isplaćeni u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog zakona do 28. veljače 2011. godine’. Nejasno je što je to ostvareno, a što isplaćeno. Misli li se da se krizni porez mora obračunavati i na ono što je ostvareno (zarađeno), ali nije i isplaćeno, slično kao kod PDV-a, ili samo na ono što je stvarno i isplaćeno?Ne treba podcijeniti tu dvojbu jer Središnji ured Porezne uprave Ministarstva financija u međuvremenu tzv. naputkom o postupanju mimo prvog zakona i Pravilnika u praksi već proširuje naplatu kriznog poreza. Obveznicima uplate kriznog poreza spomenutim naputkom proglašavaju se i fizičke osobe premda su prvim zakonom i Pravilnikom o kriznom porezu obveznici isključivo isplatitelji (vidjeti protuzakonitu Uputu o postupanju od 6. kolovoza 2009. koju je prekoračivši ovlasti potpisao Ivica Mladineo, državni tajnik u Ministarstvu financija).
Tako to izgleda kad zakon pišu ljudi koji ne razumiju ono što njime treba urediti, što bi trebao biti pravi razlog odluke Ustavnog suda o ukidanju. Proračun pak treba uravnotežiti smanjenjem troškova države i povećanjem stopa sadašnjih poreza, ne uvodeći nove, posebne poreze.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb