Dug, ovrha i blokada računa: Što svaki građanin mora znati

Ovrha za mnoge građane počinje tek kada im na vrata stigne rješenje, blokira se račun ili dio plaće počne odlaziti na podmirenje duga. No iza takve situacije stoji cijeli niz postupaka i institucija, pri čemu svaka ima točno određenu ulogu. Tko pokreće ovrhu, kada se uključuju javni bilježnik i Fina, što građanin može učiniti ako smatra da dug ne postoji te koja su primanja zaštićena od ovrhe – ključna su pitanja za svakoga tko se nađe u takvoj situaciji.

Tko pokreće ovrhu i na temelju čega?

U ovršnom postupku može sudjelovati više subjekata, ovisno o osnovi duga i predmetu na kojem se ovrha provodi. Postupak pokreće vjerovnik, odnosno ovrhovoditelj, koji tvrdi da prema određenoj osobi ima dospjelu i nepodmirenu tražbinu. Sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti i pravnim lijekovima, javni bilježnici postupaju kao povjerenici suda u određenim predmetima na temelju vjerodostojnih isprava, Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima, a banke izvršavaju naloge koji se odnose na račune. U postupak mogu biti uključeni i poslodavci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zemljišnoknjižni odjeli, sudski ovršitelji, procjenitelji i drugi sudionici.

Ovršni postupak, dakle, ne pokreću ni sud, ni javni bilježnik, ni Fina, nego vjerovnik koji traži prisilno namirenje svoje tražbine. Vjerovnik određuje protiv koga će pokrenuti postupak, koji iznos potražuje i na kojoj ispravi temelji svoj zahtjev. Daljnji tijek postupka ovisi o tome raspolaže li ovršnom ili vjerodostojnom ispravom.

Ovršna isprava može biti pravomoćna i ovršna sudska odluka, sudska nagodba, ovršna javnobilježnička isprava, određena upravna odluka ili druga isprava kojoj zakon priznaje svojstvo ovršne isprave. U takvim slučajevima vjerovnik već raspolaže ispravom kojom je obveza utvrđena i može zatražiti njezino prisilno izvršenje pred sudom ili, kod određenih novčanih tražbina, izravno putem Fine.

Vjerodostojna isprava nije prethodno donesena sudska odluka, nego dokument iz kojeg proizlazi postojanje novčane obveze. To mogu biti račun, izvadak iz poslovnih knjiga, javna isprava, ovjerena privatna isprava, mjenica ili ček, pod uvjetom da su u dokumentu navedeni vjerovnik, dužnik, vrsta i opseg obveze te vrijeme njezina ispunjenja.

Kada u postupak ulazi javni bilježnik?

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se nadležnom općinskom sudu putem sustava e-Ovrhe. Predmet se zatim dodjeljuje javnom bilježniku koji u tom postupku djeluje kao povjerenik suda i provodi radnje propisane zakonom.

Javni bilježnik provjerava je li prijedlog uredan i dopušten te postoji li odgovarajuća vjerodostojna isprava. Građaninu se prije donošenja rješenja dostavlja obavijest o pokrenutom postupku i mogućnosti da obvezu podmiri ili pokuša postići dogovor s vjerovnikom. Ako vjerovnik ne povuče prijedlog, a ispunjene su zakonske pretpostavke, donosi se rješenje o ovrsi.

Ako prijedlog nije uredan ili dopušten, predmet se prosljeđuje nadležnom sudu. Javni bilježnik pritom ne provodi dokazni postupak o tome postoji li sporni dug i nije nadležan za konačno odlučivanje o tražbini koju je dužnik osporio.

Ovršenik koji smatra da dug ne postoji, da je već plaćen, da je iznos pogrešno obračunat, da nije osoba koja duguje ili da postoje drugi razlozi zbog kojih ovrha nije dopuštena, ne bi trebao ignorirati primljeno rješenje.

Osam dana za prigovor

Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može podnijeti obrazloženi prigovor u roku od osam dana od dostave. U mjeničnim i čekovnim sporovima rok je tri dana. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je izdao rješenje, ali o njegovoj osnovanosti odlučuje sud.

Ako je prigovor pravodoban i dopušten, predmet se prosljeđuje nadležnom sudu, a postupak se u osporenom dijelu nastavlja kao sudski spor. Sud tada utvrđuje postoji li tražbina, u kojem iznosu i je li zahtjev vjerovnika osnovan.

Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave prisilna naplata u pravilu ne počinje prije nego što je rješenje dostavljeno ovršeniku i postalo pravomoćno. To je važno razlikovati od postupaka koji se temelje na već postojećoj ovršnoj ispravi, primjerice pravomoćnoj sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili ovršnoj javnobilježničkoj ispravi.

Što radi Fina, a što banka?

Kada Fina zaprimi valjanu osnovu za plaćanje, provodi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika. Osnovu za plaćanje može dostaviti vjerovnik, sud ili drugo nadležno tijelo.

Fina je evidentira u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje i bankama izdaje naloge potrebne za zapljenu i prijenos raspoloživih sredstava. Fina i banke ne odlučuju o tome postoji li dug i je li tražbina opravdana. Njihova je uloga provedbena. Ako na računima nema dovoljno sredstava, računi se blokiraju, a budući priljevi koriste se za podmirenje evidentiranih osnova prema zakonom utvrđenom redoslijedu.

Građani putem sustava e-Dugovanja mogu provjeriti aktivna, naplaćena, obustavljena i isknjižena dugovanja, pregledati dokumentaciju te utvrditi tko je ovrhovoditelj i na kojoj je osnovi postupak pokrenut. Osnovne informacije mogu dobiti i u poslovnicama Fine.

Ako je ovršenik dug podmirio izravno vjerovniku, a ne preko Fine, važno je od vjerovnika zatražiti da povuče osnovu za plaćanje. Fina ne može obustaviti provedbu samo na temelju tvrdnje dužnika da je obveza podmirena izvan sustava. Za prestanak postupanja potreban je zahtjev vjerovnika za povlačenje osnove ili odgovarajuća odluka suda odnosno drugog nadležnog tijela.

Koja su primanja zaštićena od ovrhe?

Ovrha se ne može provesti na svim primanjima i u neograničenom iznosu. Zakonom su od ovrhe u cijelosti ili djelomično zaštićena određena primanja, među kojima su pojedine socijalne naknade, doplatak za djecu, stipendije, rodiljne i roditeljske potpore te zaštićeni dio plaće ili mirovine.

Opseg zaštite ovisi o vrsti primanja i vrsti tražbine koja se naplaćuje. Građanin koji prima sredstva izuzeta od ovrhe ili sredstva na kojima je ovrha ograničena treba o tome obavijestiti Finu i otvoriti zaštićeni račun. Takav se račun može otvoriti putem usluge e-Dugovanja ili u poslovnici Fine, a u određenim slučajevima moguće ga je otvoriti i prije blokade.

Ne preuzeti poštu ne znači zaustaviti ovrhu

Za građane je posebno važno da pravodobno preuzimaju poštu i reagiraju na primljenu dokumentaciju. Izbjegavanje preuzimanja pošiljke ne mora zaustaviti postupak jer zakon predviđa i druge načine dostave.

Propuštanje roka za prigovor može dovesti do pravomoćnosti rješenja i početka prisilne naplate, čak i kada ovršenik smatra da dug nije osnovan. Nakon primitka obavijesti ili rješenja potrebno je provjeriti tko je vjerovnik, na čemu se potraživanje temelji, kolika je glavnica, kako su obračunate kamate i troškovi te u kojem roku se može podnijeti pravni lijek.

Ako je dug osnovan, ranije plaćanje ili dogovor s vjerovnikom može spriječiti nastanak dodatnih kamata i troškova. Ako dug nije osnovan, potrebno je u propisanom roku podnijeti odgovarajući pravni lijek i jasno navesti razloge osporavanja.

Ukupan iznos koji se naplaćuje u ovršnom postupku ne mora se sastojati samo od glavnice. Može uključivati zatezne kamate, trošak zastupanja vjerovnika, sudske i javnobilježničke troškove te troškove pojedinih radnji u postupku. Koji će troškovi nastati ovisi o vrsti postupka, vrijednosti tražbine, podnesenim pravnim lijekovima i trajanju postupka.

Ovršni postupak nije postupak koji vodi samo jedna institucija. Vjerovnik pokreće postupak i postavlja zahtjev, sud odlučuje o sporovima i pravnim lijekovima, javni bilježnik kao povjerenik suda obavlja zakonom određene radnje u postupcima na temelju vjerodostojnih isprava, Fina i banke provode naplatu na novčanim sredstvima, dok drugi sudionici postupaju ovisno o tome na kojoj se imovini ovrha provodi. Razumijevanje tih uloga građanima omogućuje da pravodobno reagiraju, obrate se nadležnom tijelu i zaštite svoja prava.