Novim izmjenama predlaže se da se svi predmeti koji se odnose na brodove i plovidbu odnosno intelektualno vlasništvo i autorska prava prebace na Trgovački sud u Dubrovniku i tako rastereti Trgovački sud u Splitu. Argumenti za to u najmanju ruku ne drže vodu, što potvrđuju i podaci
Objavljeno savjetovanje o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova još je jedan veliki promašaj predlagača, još jedna od brojnih reformi u pravosuđu koje su to samo prema uporabi te riječi, a ne prema sadržaju. Trgovački sud u Dubrovniku mali je sud s dobrim rezultatima (ili barem bez loših) pa se netko odjednom dosjetio predložiti promjenu zakona s argumentacijom koja nipošto ne odgovara istini. Možda prijedlog ima temelja u nekom drugom argumentu, ali potpuno je neprihvatljivo zavaravati javnost, ali i one koji će odlučivati.
Procjene napamet
U opisu savjetovanja naznačene su glavne teme, pa i to da je nužno utvrditi (novu) stvarnu mjerodavnost Trgovačkog suda u Dubrovniku za postupanje u predmetima koji se odnose na brodove i plovidbu odnosno intelektualno vlasništvo i autorska prava, a zbog velikog opsega pomorskog prometa u lukama Dubrovnik i Ploče te velikog broja hotelskih i ugostiteljskih objekata na području Dubrovačko-neretvanske županije i posljedično većeg broja tih predmeta, što bi rasteretilo Trgovački sud u Splitu. Istodobno se predlaže (i argumentira potrebom specijalizacije sudaca) da predmete obiteljskopravne zaštite ne vode svi općinski sudovi, nego samo neki. Ne možete se ne upitati kako je to specijalizacija nužna za obiteljskopravne predmete, a za brodove i plovidbu odnosno intelektualno vlasništvo i autorska prava nije potrebna, a možda je i štetna.
Naveden je argument da je u lukama Dubrovnik i Ploče znatan opseg pomorskog prometa i da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima mnogo hotelskih i ugostiteljskih objekata, a u skladu s tim i više predmeta. Sve djeluje veoma ozbiljno i argumentirano, ali samo dok se ne pogleda o koliko je to predmeta riječ.
Različiti kriteriji
Iz pregleda broja zaprimljenih predmeta u posljednje tri godine razvidno je da se najviše njih odnosi na kolektivnu zaštitu autorskih prava ili, kolokvijalno, ZAMP (puštanje glazbe u ugostiteljskim objektima bez plaćanja naknade). Ako bi se ta vrsta predmeta izdvojila iz obračuna, vidljivo je da su u ostalim vrstama predmeta bila samo četiri zaprimljena predmeta vezana iz intelektualno vlasništvo na području Dubrovačko-neretvanske županije (ili 8,5 posto).
Naravno da je Dubrovnik dragulj hrvatskog turizma, ali doista je teško povjerovati (pa i samo zbog površine i broja stanovnika) da je više hotelskih i ugostiteljskih objekata na području te županije nego u Splitsko-dalmatinskoj, čak i bez Zadarske i Šibensko-kninske, za koje je mjerodavan Trgovački sud u Splitu. Zašto isti argumenti nisu iznjedrili prijedlog da se mjerodavnost s Trgovačkog suda u Rijeci prenese na Trgovački sud u Pazinu (iako u Istri ima više hotela i ugostiteljskih objekata)?
Što je neprihvatljivo
Kad je riječ o manjem priljevu predmeta koji se bave intelektualnim vlasništvom na Trgovački sud u Splitu, treba upozoriti na važnu činjenicu koja je na to utjecala, a vezana je uz donošenje Uredbe Vijeća EU broj 207/2009. o žigu Zajednice koja je u članku 95. preporučila državama članicama da na svom području odrede što je moguće manje sudova koji bi bili mjerodavni u sporovima u odnosu na žigove Europske unije. Ta je odredba u naše zakonodavstvo uvedena člankom 113. Zakona o žigu (NN-14/19). Njime je propisano da je Trgovački sud u Zagrebu sud žiga Europske unije mjerodavan u prvom stupnju za odlučivanje u smislu Uredbe o žigu Europske unije. Od trenutka stupanja na snagu Zakona o žigu, na Trgovačkom sudu u Splitu znatno je pao broj predmeta koji se bave povredom žiga jer je sve ono što je Carinarnica Ploče zaplijenila zbog sumnje u krivotvorinu na kraju završilo na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Ne bi bilo dobro shvatiti ovaj tekst kao onaj koji je uperen protiv Trgovačkog suda u Dubrovniku, štoviše. Mi se samo zauzimamo za prestanak uporabe neistinitih i/ili lažnih argumenata jer se tako narušava bit rasprave i demokracije. Ako se želi promijeniti mjerodavnost, onda treba iznijeti prave argumente i pri tome ih jednako uporabiti na cijelom području Republike Hrvatske. Ne može za neko područje (zemljopisno ili stručno) specijalizacija biti poželjna, a za neka druganepoželjna. Neprihvatljiva je zvučna rečenica ‘i pri tome rasteretiti Trgovački sud u Splitu‘ jer to znači da se rasterećuje od tri predmeta. Neprihvatljivo je pak misliti da je moguće obaviti specijalizaciju s nekoliko zaprimljenih predmeta u tri godine. Zamislimo samo kirurga s toliko prakse – tko bi se rado prepustio takvu liječniku?