Svi bismo mi htjeli mijenjati društvo, ali možemo ga mijenjati upravo znanjem, poručio je rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić
U odgovoru na mnogobrojne kritike da obrazovni sustav, pogotovo visokoobrazovni, ne zadovoljava zahtjeve tržišta rada, Sveučilište u Zagrebu odlučilo je uvesti novi koncept obrazovanja i unaprijediti studijske programe. Budući da je sama inicijativa stigla s inženjerske strane, s obzirom na ogromnu potrebu za kvalitetnim prijenosom tehnologija iz akademske zajednice u gospodarstvo, jučer predstavljenim inovativnim obrazovnim konceptom CDIO (engl. concieve, design, implement, operate) najveće hrvatsko sveučilište nastojat će obrazovati studente kako bi postali dobri inženjeri, stekli i neophodne ‘meke‘ vještine te bili spremni za izlazak na tržište rada.
Kako je objasnio Stjepan Lakušić, rektor zagrebačkog sveučilišta, s jedne strane vizija im je bila promatrati što druga europska sveučilišta rade po pitanju unaprjeđenja svojih studija, dok su se s druge strane fokusirali na snage koje Sveučilište u Zagrebu već posjeduje.
– Želimo pokazati što Sveučilište u Zagrebu čini za razvoj studijskih programa u odnosu na Europu i svijet. Dobro je nekada imati i manju brzinu, ali da smo na pravom putu. Na taj način ćemo stvoriti okruženje u kojemu će se naši gotovi stručnjaci koji izlaze s naših fakulteta moći zaposliti i davati najbolje od sebe. Svi bismo mi htjeli mijenjati društvo, ali možemo ga mijenjati upravo znanjem, a to je ono za što je zadužena akademska zajednica. Važno je da stručnjake stavimo na tržište rada tako da su odmah korisni našem gospodarstvu. To je nešto što se kroz ovakav oblik inicijative stvara – naglasio je Lakušić.
Provedbom CDIO-a će se, naime, reformirati kurikulum, razviti bolja pedagogija i shema ocjenjivanja za praćenje napretka studenata te infrastruktura koja će omogućiti nove sastanke, radne i obrazovne prostore. CDIO je svjetska zajednica u kojoj se razvijaju koncepti i dijele iskustva, a čine ju 214 sveučilišta, među kojima su, primjerice, švedsko Sveučilište Umeå, finsko Sveučilište primijenjenih znanosti Turku, nizozemsko Sveučilište primijenjenih znanosti u Haagu te norveško Sveučilište znanosti i tehnologije. Sveučilište u Zagrebu jedino je u ovom dijelu Europe koje će CDIO uklopiti u svoj jedinstveni koncept.
Spoj teorije i prakse
Suradnja akademske zajednice, gospodarstva i javnog sektora neophodna je da bi se napravio bilo kakav pomak u društvu, istaknuo je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, jedne od 12 tvrtki i institucija članica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
– Put od ideje do konkretne provedbe u praksi i do toga da se na nekom proizvodu ostvari ekonomski benefit iznimno je kompleksan te nijedna od ovih komponenata to ne može ostvariti sama. Ovo je izniman iskorak za Sveučilište u Zagrebu, ali i za gospodarstvo, kako bi kroz unaprjeđenje obrazovanja stvorili preduvjete za unaprjeđenje gospodarstava. CDIO nije samo alat za modernizaciju, nego i ključna platforma za povezivanje akademske zajednice s gospodarstvom, pogotovo u prijenosu tehnologija – rekao je Kolak, ističući Končarevu dobru suradnju sa zagrebačkim fakultetima poput FER-a i FSB-a.
– Upravo je razumijevanje tržišta ono što gospodarstvo ima i čime može pomoći da svi fakulteti shvate kako pristupiti studentima te koja im znanja dati – dodao je Kolak.
Predstavljajući detalje novog inovativnog koncepta te uspješne primjere drugih sveučilišta koja su ga implementirala, profesori Juha Kontio s finskog Sveučilišta primijenjenih znanosti Turku i Reidar Lyng s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju istaknuli su da je CDIO moguće, odnosno potrebno prilagoditi svakom sveučilištu. Između ostaloga naglasili su važnost suradnje svih dionika u cijelom procesu te stvaranje zajednice.
Spremnost na promjene
Kroz CDIO se uvažavaju strateški ciljevi svakog sveučilišta, pa tako i zagrebačkog, te je primjenjiv u različitim okruženjima, napomenuo je Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Kako je naglasio Mlinarić, najveća promjena koju ova inicijativa donosi tiče se promjene paradigme te načina razmišljanja studenata, ali i nastavnika. Na primjer, neće više biti moguće da profesori po 20 godina predaju prema istoj knjizi, već će i oni morati neprestano učiti.
– Moramo prihvatiti da su izazovi tržišta dinamički i moramo brzo reagirati na njih. Znanja i kompetencije od nastavnika traže da se kontinuirano usavršavaju. Ova globalna inicijativa pokazala je da je to moguće stoga se ugledajmo na najbolje – poručio je Mlinarić te dodao da će se u ovaj projekt ulagati ogromna sredstva.
Da moramo biti spremni brzo reagirati na novosti kao što je umjetna inteligencija dodao je Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe, također članice Gospodarskog savjeta, uz objašnjenje da će se mnogi poslovi vrlo brzo automatizirani.
– Opstat će oni koji žele misliti, spremni su učiti i to im nije opterećenje nego radost – rekao je Remenar na okruglom stolu koji je uslijedio nakon predstavljanja inovativnog obrazovnog koncepta.
Naglasak na mekim vještinama
Novu je inicijativu Remenar ocijenio izvrsnom, ističući da je takvo što nedostajalo Hrvatskoj.
– Nedostajalo je znanja, volje i kompetencija, a izloženi smo stranom tržištu i moramo trčati naprijed, ne možemo čekati. U gospodarstvu uvijek imamo osjećaj da kasnimo – objasnio je Remenar, kojemu se čini da se danas premali naglasak stavlja na učenje socijalnih vještina.
Te ‘meke‘ vještine danas su zapravo hard skills, zato što ih je teško steći, naglasio je to na panelu i profesor Lyng.
A osim toga što sveučilišta mogu ponuditi gospodarstvu, treba se također zapitati što gospodarstvo može učiniti za sveučilišta, jer ‘svi smo mi potekli s nekih škola i sveučilišta‘, napomenuo je Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, još jedne članice Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
Međutim, kako se nadovezao Ante Jukić, dekan zagebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te predsjednik Povjerenstva za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, kako bi se i nastavnike potaknulo da primijene ovaj model, ovi principi trebaju biti među uvjetima za napredovanje nastavnika. Također, dodao je da i studenti trebaju biti dovoljno zreli i svjesni vremenskog ograničenja industrije koja se bori s konkurencijom.
– U sprezi s industrijom možemo stvoriti bolje programe i na taj način ispuniti svrhu da društvo dobije veću vrijednost – zaključio je Jukić.
Svi sudionici panela složili su se da je dobro što ova inicijativa kreće upravo od inženjera, jer su oni pragmatični i razmišljaju o rješenjima.
