Među hrvatskim tvrtkama samo ih je nekolicina spremna za regulaciju, većina tek treba osvijestiti da moraju hitno pokrenuti svoje programe za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, inače će dodatno zaostajati za konkurencijom
Diljem svijeta u zamahu su napori da se regulira umjetna inteligencija, pa se tako u više od 60 zemalja, uključujući i članice Europske unije, razmatra preko 800 različitih mjera regulacije. I nije čudo da je tako, umjetna inteligencija moćan je alat koji pojedincima i društvima može donijeti znatne koristi, ali može biti i ‘crna kutija‘, stoji u priopćenju The Boston Consulting Groupa.
Načine na koje umjetna inteligencija funkcionira, kao i rezultate koje proizvodi, često je teško razumijeti u cijelosti. Jasno je kako je vladama država u interesu da društvo zaštite od promašaja umjetne inteligencije kao što su pristranost u algoritmima ili netočni rezultati upita i naloga umjetnoj inteligenciji. Dobar su primjer za to pogrešne medicinske dijagnoze. Zbog potencijala rasta poslovanja potaknutog korištenjem umjetne inteligencije, očito je kako tvrtke također imaju velik interes za nju, no velika je opasnost od poslovnih promašaja zbog pogrešnih ishoda koje umjetna inteligencija može proizvesti.
Baš zbog toga, iznenađujući su rezultati velike globalne ankete BCG-a, prikazane kroz indeks digitalne akceleracije (Digital Acceleration Index - DAI), koji su pokazali da je samo 28 posto od 2700 anketiranih tvrtki spremno za novu regulaciju umjetne inteligencije.
- Hrvatska ima više kompanija koje su regionalni lideri digitalne transformacije, posebice u telekomunikacijskom i tehnološkom sektoru. Upravo su to i tvrtke koje će biti najspremnije na uvođenje regulative korištenja umjetne inteligencije, kad ona stupi na snagu u Europskoj uniji i zatim bude transponirana u Hrvatskoj. Za hrvatske je tvrtke važno osvijestiti da umjetna inteligencija dolazi i da treba pokrenuti vlastite inicijative odgovornog korištenja umjetne inteligecije upravo sada kako ne bi zaostali u gospodarskom razvoju koji će se izgledno ubrzati upravo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji - istaknuo je Tomislav Čorak, hrvatski partner u BCG-u.
Odgovorno korištenje umjetne inteligencije
Čorak je dodao i da je nužno da se načini primjene umjetne inteligencije reguliraju kako bi se spriječili nepovoljni ishodi koji bi mogli nastati zbog nesavjesne i neodgovorne primjene, no i da odgovorno korištenje umjetne inteligencije stvara goleme prilike za ubrzani rast kompanijama.
U BCG-u su odlučili istražiti načine na koje se kompanije već sada mogu pripremiti na regulativu koja tek dolazi, i koja će izgledno različito izgledati u različitim dijelovima svijeta.
Najbolji je način pripreme unutar kompanije pokrenuti tzv. Inicijativu za odgovornu umjetnu inteligenciju (Responsible Artificial Intelligence - RAI). U središtu svake takve inicijative trebaju biti načela koja naglašavaju odgovornost, transparentnost, zaštitu privatnosti i sigurnost, kao i pravednost i uključivost pri razvoju i primjeni algoritama. Riječ je o okviru kojeg bi se pridržavati trebali oni koji razvijaju, kao i oni koji umjetnu inteligenciju primjenjuju. Primjenom tih načela i jedni i drugi će biti spremni za bilo koji oblik regulative umjetne inteligencije koja će biti u primjeni.
Već sada, mnoge kompanije vide inicijative za odgovornu umjetnu inteligenciju kao pitanje korporativne usklađenosti, onog što kolokvijalno nazivamo compliance, tumače u Boston Consulting Groupu, no riječ je o nečem puno moćnijem - mehanizmu koji omogućava inovacije - poboljšava performanse umjetne inteligencije i ubrzava feedback cikluse.
Tvrtke koje to razumiju i dolazeću regulaciju vide kao priliku umjesto kao teret zadovoljit će i zakonodavce i svoje dioničare. Inicijative za odgovornu umjetnu inteligenciju su posebno važne zbog činjenice da će nova regulativa korištenje umjetne inteligencije u poslovanju učiniti kompleksnijim: primjerice, kad će kompanije morati objasniti kako je umjetna inteligencija koju koriste donijela neku odluku.
Raste pritisak na poduzeća
Uz anketu koju je BCG proveo za DAI indeks, u suradnji s MIT-jevom Sloan Management revijom proveli su i anketu o primjeni RAI inicijativa u kompanijama.
Jedna od glavnih informacija koju su doznali bila je da kompanijama trebaju oko tri godine da postignu napredak u odgovornom korištenju umjetne inteligencije. Iako je u EU regulativa umjetne inteligencije (EU Artificial Intelligence Act) još u fazi prijedloga, kompanije ne smiju čekati njezino stupanje na snagu kako bi počele primjenjivati vlastite inicijative za odgovorno korištenje umjetne inteligencije.
Zbog konkurencije i mogućih propuštenih prilika, pritisak na poduzeća raste. Odgovorno korištenje umjetne inteligencije kompanijama pomaže da dizajniraju i upravljaju sustavima koji su u skladu s kompanijskim vrijednostima i uvaženim i prihvaćenim shvaćanjima ispravnog i pogrešnog. Ali, RAI pomaže potaknuti i transformativne procese unutar kompanija, jer im pomaže skalirati korištenje umjetne inteligencije, pomaže im rano prepoznati i riješiti probleme, te na kraju, ulakšati prihvaćanje korištenja umjetne inteligencije od strane zaposlenika, kupaca i drugih dionika. Pridržavanjem RAI načela, kompanije minimiziraju negativne posljedice korištenja umjetne inteligencije, dok u isto vrijeme kroz inovacije stvaraju korist sebi i društvu u cjelini. No, neke su kompanije u tome već odmakle dalje od drugih.
Digitalna zrelost kao indikator
BCG izdvaja zanimljiv podatak, a to je da pripremljenost na odgovorno korištenje umjetne inteligencije korespondira s digitalnom zrelošću, odnosno s time koliko daleko su kompanije odmakle u digitalnoj transformaciji poslovanja. Kompanije koje su po rezultatima bile u gornjem kvartilu rezultata DAI indeksa čak su šest puta bolje pripremljene za odgovorno korištenje umjetne inteligencije od onih u donjem kvartilu.
Nije čudo da su upravo kompanije iz sektora telekomunikacija, tehnološke tvrtke i tvrtke koje se bave potrošačkom robom najbolje pripremljene, dok najviše zaostaju energetske kompanije i javni sektor. To bi moralo biti ozbiljno upozorenje zakonodavcima, jer promašaji u korištenju umjetne inteligencije mogu naštetiti povjerenju u vlast, što je upravo suprotno tome što svaka odgovorna vlast želi.
Nadalje, pripremljenost na odgovorno korištenje umjetne inteligencije razlikuje se i među regijama. Veća je vjerojatnost da će kompanije iz regije Azija-Pacifik imati zaposlenike odgovorne za etično korištenje umjetne inteligencije nego europske, ili kompanije iz SAD-a i Kanade. Baš je zato zanimljivo da europski menadžeri svoje kompanije smatraju najspremnijima za uvođenje regulative umjetne inteligencije u poslovanju. Moguće je, smatraju u BCG-u, da je to posljedica snažne ambicije EU da stvori tzv. briselski efekt. Riječ je o procesu u kojem EU jednostrano regulira neko područje i zatim tu regulativu putem tržišnih mehanizama izvozi van svojih granica, pa tako radi i u smjeru regulacije umjetne inteligencije, slično kako je uspjela s GDPR-om.
Primjena regulative puna je neizvjesnosti, a čak 82 posto ispitanika u anketi BCG-a odgovorilo je kako im politike i alati regulative nisu jasni. Tu uskaču inicijative za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, ali vodeći ljudi kompanija moraju aktivno biti uključeni u njihovu primjenu. Tako mogu pokazati zakonodavcu, regulatornim tijelima i ostali dionicima kako se ponašaju odgovorno. U isto vrijeme, ako odgovorno primjenjuju umjetnu inteligenciju u svojim kompanijama, stvaraju kompanije koje odgovorno primjenjuju umjetnu inteligenciju u svojem okruženju.