S novom strategijom udruge hrvatskih softverskih izvoznika, IT sektor ima priliku postati jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta
– Hrvatska ne smije biti samo izvođač tuđih ideja, moramo postati kreatori vlastite tehnološke budućnosti. Naš najveći neprijatelj nije konkurencija, već kultura prosječnosti koja guši inovacije – istaknuo je Ivan Bešlić, predsjednik Unita, na Reunion Meetupu udruge CISEx, održanom jučer u Zagrebu povodom 10. obljetnice udruge koja odsad djeluje pod novim imenom Unit.
Događaj je okupio ključne aktere hrvatske ICT zajednice, a panel rasprava u kojoj su sudjelovali resorni ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, dekan FER-a Vedran Bilas i predsjednik Unita Ivan Bešlić, otvorila je pitanja tehnološke neovisnosti, inovacija i budućnosti domaće IT industrije.
Bešlić je naglasio kako Europa više nije tehnološki neovisna te da se mora transformirati, a Hrvatska ima priliku biti dio te promjene.
– Važno je jedinstvo i sinergija, vlada mora slušati industriju, fakulteti pratiti tržišne trendove, a poduzetnici ulagati u domaća rješenja. Samo tako ćemo preživjeti geostrateške potrese koji dolaze – poručio je Bešlić.
Dekan FER-a Bilas istaknuo je važnost usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta.
– FER-ovci su spremni vratiti se u Hrvatsku, ali moramo imati jače i konkurentnije tvrtke kako bi se imali gdje vratiti. FER želi pridonijeti boljem društvu kroz obrazovanje i suradnju s industrijom – rekao je Bilas, pozvavši na suradnju znanosti, privatnog sektora i države.
Posebno je naglasio važnost ambicija i samopouzdanja mladih.
– Kad mladi ljudi upoznaju globalne izazove na kvalitetnim europskim sveučilištima, shvaćaju koliko njihov rad može promijeniti svijet. To ih motivira da daju maksimum. Jedan od naših problema jest što nedovoljno cijenimo vlastiti potencijal i doprinos – dodao je Bilas.
Ministar Habijan istaknuo je potrebu za proaktivnijim pristupom države.
– Da, država rješava probleme, ali ne smije se ograničiti samo na to. Naša uloga je i prepoznati izazove koji će oblikovati budućnost – i podržati one kojima treba samo ‘vjetar u leđa‘, a ne hitna intervencija. Moramo biti među ljudima, slušati njihove potrebe i zajednički graditi rješenja – poručio je Habijan.
Priznao je i izazove s privlačenjem mladih stručnjaka u javnu upravu, osobito u području digitalnog gospodarstva i umjetne inteligencije.
– Moramo graditi mostove i surađivati s akademijom i IT sektorom kako bismo nadoknadili nedostatak stručnjaka. Ne možemo reći ‘nemamo kadra, pa nećemo ni pokušati‘. Upravo suprotno kroz partnerstva možemo stvoriti okruženje u kojem ćemo svi biti zadovoljni – rekao je Habijan.
Naglasio je i da je Europa prenormirana te da tehnologija ne čeka na uredbe.
– Ako želimo inovacije, moramo smanjiti birokraciju i stvoriti okruženje gdje poduzetnici mogu disati. Bez toga, i dalje ćemo gubiti tvrtke koje bježe u liberalnije ekonomije – smatra Habijan.
Dotaknuli su se i sveprisutne teme umjetne inteligencije, a Bešlić je istaknuo da je AI samo alat, kao što su nekada bili kalkulatori ili Excel. Njegova prava vrijednost je u ubrzavanju procesa i omogućavanju manjim tvrtkama da pristupe naprednim IT rješenjima po pristupačnim cijenama. Upozorio je i na promjenjivu globalnu situaciju.
– Današnja geopolitička neizvjesnost podsjeća nas da ništa nije ‘zadano‘. Zato hrvatske tvrtke moramo usmjeriti ka rješavanju domaćih problema – žao mi je što naši programeri rade fenomenalne softvere za strane tržište, dok naši građani nemaju pristup jednakokvalitetnim rješenjima – rekao je Bešlić.
Panelisti su se složili da je suradnja između države, obrazovnih institucija i privatnog sektora ključna za daljnji razvoj IT industrije. Potrebno je stvoriti okruženje koje potiče izvrsnost, inovacije i konkurentnost. S novom strategijom i transformacijom udruge Unit, hrvatski IT sektor ima priliku postati jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta.
– Politika mora stati na stranu napretka. Ovo nije pitanje lijevog ili desnog, već pametnog ili glupog pristupa. Hrvatska ima potencijala, ali moramo prekinuti s navikom da sve ide sporo – zaključio je ministar Habijan.
