Najveću dobit prošle godine iskazale tri banke (Zaba, PBZ i Erste), a među top 10 dobitaša još su i OTP banka (5.) i RBA (9.), a kartičar PBZ Card (tvrtka kći PBZ-a) je osmi. Na četiri preostale pozicije uspjeli su se ugurati jedan naftaš, Ina (4.), telekom HT (6.), brodar Tankerska plovidba (7.) i kladioničar Super sport (10.).
S bankarskom profitabilnošću mogu se nositi samo krovne kompanije velikih grupacija (40,3%). Od objedinjenih sektora prometne tvrtke u top 1000 na drugom su mjestu, ali s upola manjom profitabilnošću od financijaša – 16,4 posto, a slijede turističke tvrtke s 15,1 posto profitabilnosti, ICT (12,6 posto), građevinarstvo (11,3 posto) i industrija (9,2 posto). Nisku profitabilnost od pet posto energetičari nadoknađuju visokim prihodima u odnosu na broj tvrtki), a na začelju su trgovci s bruto dobiti na razini 4,7 posto od ukupnih prihoda. Treba naglasiti da je situacija još lošija kad bi se u obzir uzele sve tvrtke, a ne samo 1000 najboljih. Kad se uđe korak dalje u raslojavanju sektora, najprofitabilnije proizvodne tvrtke (17,5 posto) bave se nemetalnim mineralnim proizvodima (prije svega staklari, cementaši i eksploatatori i obrađivači kamena), a na začelju su, čak i iza trgovaca, namještajci (profitabilnost 3,4 posto), proizvođači motornih vozila i dijelova (3,5 posto) te tekstilci i obućari (3,6 posto).
Na valu je takvih rezultata u publikaciji 500 najboljih, koju ovog tjedna u suradnji s Dunom & Bradstreetom objavljujemo uz novo digitalno i tiskano izdanje Lidera, i rekordni NV Zagrebačke banke od 668 milijuna eura, ali i druge su banke ostvarile izvrsne rezultate, mahom rekordne. Wüstenrot stambena štedionica jedina je od 18 banaka s ovogodišnje liste koja je iskazala manji NV, nego lani, a samo još Addiko bank i Partner banka nisu ostvarile najveću novu vrijednost u povijesti. Zato je ukupni bankarski NV bio 2,3 milijarde eura, što je čak 52 posto više nego u prethodnoj godini. Banke s liste ostvarile su u prosjeku NV od 129 milijuna eura, a na velikoj ih udaljenosti slijede telekomunikacije i pošta (72 milijuna eura), farmaceutika (62 milijuna) i naftaški dio energetskog sektora (53 milijuna).
Na drugoj su strani oglašivači s prosječnim NV-om od 6,7 milijuna eura. Slijede arhitekti i projektanti, kao i turističke agencije (po sedam milijuna), veletrgovci hranom (7,2 milijuna), završni radovi u graditeljstvu (7,4 milijuna) i brodogradnja (7,5 milijuna eura).
Bankari, logično, dominiraju i u top 10. Osim Zabe (koja je lani bila druga), tu su i PBZ (popeo se s trećeg na drugo mjesto), Erste banka (ostala četvrta.) i OTP banka (popela se sa osmog na šesto mjesto). Ina je skliznula s prvog na treće mjesto, HT je ostao peti, Konzum plus popeo se za dvije pozicije, do sedme, Pliva Hrvatska pala je sa šestog na osmo mjesto i najbolji je predstavnik domaće industrije. Top deset zatvaraju dvije tvrtke u državnom vlasništvu, deveti HEP – ODS (lani deseti) i desete Hrvatske šume (lani su bile sedme).
Deset najboljih pojedinačnih kompanija samo je ponešto zamijenilo pozicije, ali odmah iza njih prva je veća promjena – Raiffeisenbank Austrija skočila je s 20. mjesta na jedanaesto. Ipak, najveći napredak u gornjem dijelu liste ostvarila je druga financijska institucija, kartičarska tvrtka PBZ Card, koja je podigla NV skoro pet puta – s 28,5 milijuna eura na više od 133 milijuna. Prihod je povećan skoro 120 posto, a troškovi poslovanja rasli su znatno skromnije – 30-ak posto i bez dodatnog zapošljavanja. Tako je dobit povećana šest puta, na 125 milijuna eura, čime je PBZ Card postao osma tvrtka u Hrvatskoj prema visini dobiti.
Deset najboljih tvrtki
1. ZABA – 668 mil. €
2. PBZ – 501 mil. €
3. INA – 388 mil. €
4. ERSTE BANKA – 373 mil. €
5. HT – 287 mil. €
6. OTP BANKA – 242 mil. €
7. KONZUM PLUS – 219 mil. €
8. PLIVA HRVATSKA – 214 mil. €
9. HEP – ODS – 205 mil. €
10. HRVATSKE ŠUME – 201 mil. €