Kriza europske autoindustrije: spas u vojnoj proizvodnji?
Slaba potražnja i rast kineskih rivala tjeraju industriju prema obrambenom sektoru i novim izvorima prihoda
Europska automobilska industrija nalazi se u krizi. Usporavanje potražnje za električnim vozilima, gubitak tržišnog udjela u korist kineskih konkurenata i viši troškovi zaduživanja stvorili su velike probleme za sektor u posljednjih pet godina, dok prodajne količine i dalje značajno zaostaju za razinama prije pandemije.
Kao jedno od rješenja za te probleme sve se češće govori o suradnji s obrambenom industrijom, jer europski proizvođači automobila već imaju dugu povijest proizvodnje vojne opreme i oružja kada su na to bili pozvani tijekom ratnih razdoblja. Neke tvrtke sada smatraju da bi povratak tim korijenima mogao pružiti spas. Analitičari iz Citija ovaj trend nazivaju strategijom 'sve osim automobila', prenosi CNBC.
Renault je objavio da razvija kopneni dron za vojnu i civilnu uporabu, a to je uslijedilo nakon najave iz siječnja o partnerstvu s obrambenom grupom Turgis Gaillard za proizvodnju zračnih dronova u Francuskoj. U međuvremenu, Volkswagen navodno pregovara s izraelskom obrambenom tvrtkom Rafael o proizvodnji dijelova za sustave proturaketne obrane. Prema Financial Timesu, razgovara se o prenamjeni VW-ove tvornice u Osnabrücku u Njemačkoj u pogon za proizvodnju komponenti za izraelski sustav proturaketne obrane Željezna kupola, koji proizvodi Rafael.
Europski proizvođači automobila teško se natječu s kineskim konkurentima poput BYD-a. Dok je prodaja novih automobila u EU pala do siječnja, BYD je iznenadio tržište prijavivši rast isporuka od 175 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 13.982 vozila, prema podacima ACEA-e. Pad industrije vidi se i u cijenama dionica. Indeks Stoxx 600 Automobiles pao je 30 posto u posljednjih pet godina (do 2. travnja), dok je vrijednost VW-a pala za više od 60 posto. Stellantis, vlasnik brendova poput Fiata i Peugeota, izgubio je 58 posto vrijednosti u istom razdoblju.
Nasuprot tome, europska obrambena industrija bilježi procvat. Hitna potreba za ponovnim naoružavanjem nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i slabljenje odnosa unutar NATO-a znače da Europa mora postati samodostatnija u obrambenoj proizvodnji. Prošle godine predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je Europa u 'eri ponovnog naoružavanja' i da bi mogla mobilizirati 800 milijardi eura ulaganja u obranu putem zajmova i drugih programa.
- Obrambena industrija ima velike izglede za rast uz potporu državnih proračuna i NATO zahtjeva. Za obrambenu industriju pitanje nije hoće li se širiti, nego kako. Preusmjeravanje proizvodnih kapaciteta prilika je za automobilsku industriju - rekao je Rico Luman, viši sektorski ekonomist u nizozemskoj banci ING.
Ipak, neki analitičari sumnjaju da će oslanjanje na obrambeni sektor biti dovoljno za spas automobilske industrije, ističući niz prepreka za rast u tom području.
Sličnosti dvije industrije
Odnos između proizvođača automobila i vojne industrije uvijek je bio blizak. Tijekom Drugog svjetskog rata, automobilske tvrtke diljem svijeta obustavile su civilnu proizvodnju kako bi se usredotočile na ratne napore svojih država, proizvodile su vojna vozila, avionske motore, kao i oružje i streljivo. Prelazak s automobila na oružje i obrnuto moguć je jer se mnoge ključne vještine preklapaju.
- Postoji značajno preklapanje sposobnosti jer obje industrije ovise o naprednoj proizvodnji, složenim opskrbnim lancima i inženjeringu. Postoji i povijesni presedan. Zemlje poput Slovačke i Češke, danas među svjetskim liderima u proizvodnji automobila po stanovniku, izgradile su svoju automobilsku snagu na radnoj snazi koja je prije radila u obrambenoj industriji - rekla je Zuzana Pelakova iz slovačkog think tanka Globsec.
Volkswagen se nalazi u posebno teškoj situaciji, suočen s padom profitabilnosti i planovima smanjenja broja zaposlenih za 35 tisuća do 2030. godine. Ako pregovori s Rafaelom ili drugim partnerima uspiju, prenamjena zastarjele tvornice u Osnabrücku, koja bi se trebala zatvoriti 2027., mogla bi spasiti do 2.300 radnih mjesta. Međutim, najveći njemački sindikat upozorava da prebacivanje velikog broja radnika u obrambeni sektor nije realno rješenje.
- To neće biti dovoljno da nadoknadi gubitke radnih mjesta u automobilskoj industriji i povezanim sektorima. Industrije funkcioniraju previše različito. Za razliku od masovne proizvodnje automobila, obrambena industrija temelji se na malim serijama - poručio je IG Metall.
Etički problemi
Partnerstva između proizvođača automobila i obrambenih tvrtki mogu otvoriti i etička pitanja, posebno za radnike koji bi morali birati između proizvodnje oružja ili gubitka posla. Citi je upozorio na političke rizike, ističući kako je percepcija javnosti o Elonu Musku i njegovoj povezanosti s američkom politikom utjecala na pad prodaje Tesle u Europi.
- Ako tvrtke radnicima ponude izbor između posla i moralnih dvojbi, većina će nastaviti raditi. Ako imate obitelj koju trebate uzdržavati, moral ima svoje granice - rekao je Matthias Schmidt iz Schmidt Automotive Researcha.
Unatoč sve većem broju partnerstava između automobilske i obrambene industrije, analitičari sumnjaju u potpuni zaokret prema proizvodnji oružja.
- Ne očekujem da će vodeći proizvođači automobila postati veliki proizvođači oružja. Vjerojatnije su selektivne i oportunističke suradnje - zaključila je Pelakova.
IG Metall također upozorava da obrambeni sektor ne može biti jedino rješenje za probleme industrije.
