Bakru cijena snažno raste, ali nova ulaganja kasne

Cijena bakra posljednjih mjeseci bilježi snažan rast i doseže povijesne razine, no analitičari upozoravaju da rekordne cijene same po sebi ne jamče dugoročnu stabilnost tržišta niti nova ulaganja u proizvodnju. Kako ističe Reuters u svojoj analizi, cijena bakra porasla je oko 50 posto u protekloj godini te je na Londonskoj burzi metala premašila 13 tisuća dolara po metričkoj toni, znatno iznad razine od oko 11 tisuća dolara koja se obično smatra minimalnom granicom isplativosti za razvoj novih rudnika.

U teoriji, takve bi cijene trebale potaknuti velike rudarske kompanije na otvaranje novih nalazišta, no u praksi se to ne događa. Velik dio rasta cijena rezultat je privremenih poremećaja na tržištu. Trgovci su posljednjih mjeseci gomilali zalihe bakra uoči mogućeg uvođenja američkih carina koje bi trebale stupiti na snagu u lipnju, dok su vodeći proizvođači, poput Rio Tinta i Freeport-McMoRana, smanjili proizvodne prognoze zbog tehničkih i operativnih problema na ključnim rudnicima. Takav pritisak na ponudu bio je dovoljan da kratkoročno pogura cijene prema gore, no Reuters upozorava da se ti čimbenici mogu brzo okrenuti.

Istodobno, visoke cijene potiču veću preradu i recikliranje bakra, čime se s vremenom povećava ponuda na tržištu. Strah od carina također djeluje dvosmjerno: ako američki predsjednik Donald Trump odustane od najavljenih mjera, cijene bi mogle naglo pasti, poništavajući dio dosadašnjeg rasta. Postoji i velika neizvjesnost na strani potražnje. Kina i dalje troši oko polovice svjetskog bakra, no struktura potrošnje se mijenja. Iako sektori čiste energije i električnih vozila bilježe rast, analize Wood Mackenzieja i Bernsteina procjenjuju da će do 2030. činiti tek 12, odnosno 9 posto globalne potražnje. Istodobno, tradicionalni sektori poput građevinarstva gube zamah.

Poseban rizik, predstavlja činjenica da su novi kineski sektori snažno izloženi promjenama državnih politika. Ako Peking promijeni prioritete ili uspije riješiti kronični višak kapaciteta u sektoru električnih vozila, potražnja za bakrom mogla bi naglo usporiti. Često spominjani globalni boom podatkovnih centara također ima ograničen učinak, prema Wood Mackenzieju, do 2030. godine činit će tek oko 1 posto ukupne potražnje za bakrom.

Zbog takve kombinacije rizika, veliki rudari poput Anglo Americana, Teck Resourcesa, Glencorea i Rio Tinta, prema Reutersu, sve se češće odlučuju za spajanja i preuzimanja umjesto razvoja potpuno novih rudnika. Iako je svijetu potrebna nova ponuda bakra, ekonomska računica ostaje vrlo tijesna. Wood Mackenzie procjenjuje da bi cijena bakra morala trajno ostati oko 11 tisuća dolara po toni kako bi novi projekti bili isplativi, dok Morgan Stanley prognozira prosječnu cijenu od oko 10.700 dolara do 2030. godine. Uz to, stvarna granica isplativosti može biti i viša kada se u obzir uzmu dodatni izazovi, poput osiguravanja vode i radne snage te dugotrajnih regulatornih postupaka, koji u nekim slučajevima mogu potrajati i više od deset godina.

Dugoročni manjak ponude i snažna industrijska potražnja

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) naglašava da je cijena bakra već od početka godine u snažnom uzlaznom trendu. Tako je 12. siječnja bila 4,5 posto viša nego na početku godine te je dosegla rekordnih 6,04 američka dolara po funti.

Rast cijene potaknut je sve izraženijom zabrinutošću tržišnih sudionika oko buduće ponude bakra, dodatno pojačanom poremećajima kod velikih proizvođača u Južnoj Americi. Financijska tržišta pritom procjenjuju da bi do 2040. godine moglo doći do globalnog pada ponude bakra od oko 32 milijuna tona, dok bi istodobno potražnja mogla porasti za više od 40 milijuna tona.

Ističe se da snažnu potražnju dodatno podupiru zelena tranzicija i ubrzani razvoj umjetne inteligencije. Električna vozila zahtijevaju i do četiri puta više bakra od klasičnih automobila, što povećava pritisak na tržište. U takvim okolnostima, HUP očekuje daljnji rast cijene bakra prema razini od 6,5 američkih dolara po funti.