Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
- Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku zadržat će cijene sirove nafte iznad 90 $/bbl
- Cijena nafte sljedećih će mjeseci biti ključna za borbu središnjih banaka protiv inflacije
- Kina i Rusija potpisale sporazum o opskrbi Kine ruskim žitaricama i uljaricama
Burzovne robe reagiraju na mješovite signale iz okoline u iščekivanju vrlo značajnog tjedna za tržište kapitala i roba. U pitanju su podaci vezani uz makroekonomiju, ali i uz poslovanje ključnih velikih kompanija. Stoga ne čudi što će većina tržišta ovog tjedna svoj fokus staviti na odluku o daljnjoj politici ECB-a, zatim podatke o BDP-u SAD-a, kretanje inflacije te na kraju izvještaje o prihodima kompanija za treće tromjesečje, uključujući robne divove kao što su ADM, Halliburton, Kimberly-Clark, Bunge, Valero i Exxon Mobile.
Ovaj će tjedan trgovci robom jednim okom gledati na geopolitička zbivanja u svijetu, pratiti kretanje potražnje za žitaricama u SAD-u, analizirati utjecaj povoljnih vremenskih prognoza u Brazilu, pratiti rastuće kamatne stope (generalno loša vijest za burze i vrlo loša vijest za potrošače koji traže kredite) i napore američkih republikanaca da pronađu predsjednika parlamenta... Sve ovo dok odbrojavamo do velike političke odluke FED-a i konferencije za tisak predsjednika Jeromea Powella sljedeće srijede.
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku su nažalost u porastu, uz povećanu uključenost Kine, Irana, Egipta, Libanona i SAD-a u sukob Izraela i Hamasa. Trenutno su rastući rizici da se izraelsko-palestinski rat proširi u regionalniji rat. Očekuje se da će ova kretanja zadržati cijene sirove nafte iznad 90 $/bbl i pružiti potporu burzovnim robama i generalno tržištima koja su u korelaciji sa sirovom naftom.
S druge strane, očekuje se da će Brazil ovaj tjedan primiti prijeko potrebnu kišu, koja bi trebala poboljšati vlažnost tla i potaknuti izglede za proizvodnju dok ulaze u ključno razdoblje sadnje soje, što će donijeti olakšanje kada su agri robe u pitanju.
Nastavak rasta zlata i nafte
Zlato i nafta, termometri financijske krize i rata na Bliskom istoku, nastavljaju rasti. Gledajući samo tehničku analizu, oba proizvoda još uvijek ukazuju na mogućnost daljnjeg rasta cijene. Zlato doseže najvišu razinu svih vremena u odnosu na nekoliko fiat valuta, a središnje banke akumuliraju rekordnu količinu zlata te su zlatne rezerve središnjih banaka najveće još od Bretton Woodsa.
Povratak na ‘zlatni standard‘, rješenje koje mnogi priželjkuju, možda bi i bilo dobro, ali tko plaća monstruozni dug nastao u FIAT valuti? Lakše je napraviti još jednu promjenu tečaja, s FIAT-a na CBDC. Na početku novog tjedna zlato je palo na oko 1970 $/t.oz, povukavši se s petomjesečnih najviših razina postignutih prošli tjedan.
BDP Kine raste, Njemačke pada
Gospodarstvo Kine je u trećem kvartalu raslo brže od očekivanja, dok su potrošnja i industrijska aktivnost pozitivno iznenadile u rujnu. Nedavne mjere politike pomažu poduprijeti stidljiv oporavak. U Q3 BDP je zabilježio godišnji rast od 4,9 posto u odnosu na očekivanja od 4,4 posto. Industrijska proizvodnja bilježi trend rasta od 4,5 posto, dok je maloprodaja pokazala ciklički rast od 5,5 posto, oboje iznad očekivanja.
S druge strane, Njemačka će vjerojatno ući u drugu recesiju 2023., s padom BDP-a od 0,2 posto u trećem kvartalu i daljnjim padom od 0,1 posto koji se očekuje do kraja godine. To je zbog slabljenja situacije u industriji, usporavanja potražnje za izvozom i energetske krize. Gospodarstvo bi moglo pasti za 0,4 posto u 2023. i oporaviti se samo 0,5 posto u 2024.
Claudio Borio, voditelj monetarnog i ekonomskog odjela Banke za međunarodna poravnanja (BIS), rekao je da dugoročno ‘putanja javnog duga predstavljaju najveću prijetnju makroekonomskoj i financijskoj stabilnosti‘. BIS je središnja banka središnjih banaka.
Jeffrey Gundlach upozorava da SAD moraju kontrolirati potrošnju kako bi zadržale dolar kao svjetsku rezervnu valutu. Od 2008. godine SAD više ne kontroliraju javnu potrošnju. U samo 15 godina državni dug je porastao s 4 na 33 trilijuna dolara. Ipak čini se da je najveći gubitnik u svim ovim globalnim previranjima i geopolitičkom šahu zadnje dvije-tri godine Europa i euro. Prema izvještaju, najčešće korištene valute u međunarodnoj trgovini putem SWIFT sustava je američki dolar (84,15 posto), pa kineski juan (5,8 posto) pa tek onda euro (5,43 posto). To je prvi put da je juan prestigao euro i postao druga glavna trgovačka valuta. Sve više zemalja pokušava regulirati trgovinu u lokalnoj valuti.
Cijene nafte porasle drugi tjedan zaredom
Očekivano, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, drugi tjedan zaredom. Cijena nafte Brent porasla je 1,4 posto, dok je nafta WTI porasla 1,2 posto. Cijeli tjedan cijene su oscilirale ovisno o vijestima o situaciji na Bliskom istoku. Kada su vijesti ukazivale na zaoštravanje sukoba između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas, cijene su nafte rasle. A kada bi se činilo da napetosti popuštaju, cijene bi bile pod pritiskom.
Izvoz sirove nafte iz Saudijske Arabije pao je u kolovozu na najnižu razinu u zadnjih 28 mjeseci jer je najveći svjetski izvoznik sirove nafte nastavio smanjivati svoju proizvodnju kako bi ‘stabilizirao‘ tržište. S druge strane, negativno je na cijene nafte utjecala najava da će SAD ublažiti sankcije Venezueli i omogućiti povratak njezine nafte na svjetska tržišta. Washington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije s venezuelanskim energetskim sektorom nakon dogovora vlade u Caracasu i oporbe o izborima u 2024. godini. No smatra se da će Venezueli trebati vremena da poveća proizvodnju, zbog slabih ulaganja u sektor posljednjih godina.
Na početku novog tjedna, cijena nafte Brent je nešto ispod 92 $/bbl. Prošle su godine SAD prodale više od 40 posto svojih strateških rezervi nafte kako bi obuzdale rastuće cijene goriva, ostavljajući zalihe na najnižoj razini od ranih 1980-ih. Cijena nafte sljedećih će mjeseci biti ključna za borbu središnjih banaka protiv inflacije.
Cijena plina pala, ali i dalje visoka
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su za više od 4 posto na 49 €/MWh na početku novog tjedna zbog blagih vremenskih prognoza i velikih zaliha plina. Očekuje se da će vrijeme u Europi ostati blago do početka studenog, a potražnja za plinom niža je nego inače.
Nadalje, skladišta u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji popunjena su oko 98 posto. Bez obzira na to, EU razmatra mogućnost produljenja gornje granice cijene plina kako bi se izbjegla zimska energetska kriza te smanjio potencijalan negativan učinak kretanja cijene energije na europsko gospodarstvo.
Eni SpA iz Italije potpisao je 27-godišnji ugovor o kupnji LNG-a iz projekta sa sjedištem u Kataru. Ovo slijedi sličan posao koji je sklopio Shell Plc za isporuke LNG-a u Nizozemsku.
Unatoč nedavnom padu, cijene prirodnog plina u Europi još uvijek su porasle za otprilike 30 posto od početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. listopada zbog zabrinutosti oko njegove moguće eskalacije i potencijalne upletenosti Irana. Iran ima druge najveće dokazane rezerve plina (iza Rusije, a ispred Katra) i treće najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, prema novim podacima OPEC-a. Ukupna količina zaliha plina u svijetu u 2022. porasla je za 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prošli je tjedan Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio rezoluciju o europskoj proteinskoj strategiji. Samo 29 posto visokoproteinskih sirovina potrebnih za uravnoteženje prehrane životinja u EU dolazi iz država članica, zbog čega Europa uvelike ovisi o uvozu visokoproteinskih biljnih proizvoda iz trećih zemalja. Parlament poziva na veću diverzifikaciju lanaca opskrbe hranom i hranom za životinje i povećanje proizvodnje u EU-u dopuštanjem uzgoja prehrambenih usjeva bogatih bjelančevinama na ostavljenom zemljištu.
Kina i Rusija učvršćuju veze
Prema IGC-u, zalihe najvećih izvoznika na kraju sezone 2023./24.: pšenica na 56 milijuna tona (1 milijun tona manje u odnosu na rujan i 9 milijuna tona manje u odnosu na 2022./23.), kukuruz na 73 milijuna tona (6 milijuna tona manje u odnosu na rujan, ali 23 milijuna tona više u odnosu na 2022./23.) i soje 13 milijuna tona (3 milijuna tona manje u odnosu na rujan, ali 2 milijuna tona više u odnosu na 2022./23.).
Žetva kukruza u SAD-u je na 45 posto (3 posto iznad petogodišnjeg prosijeka), dok je žetva soje na 62 posto (10 posto više od petogodišnjeg prosjeka).
Izvoz pšenice iz EU od početka sezone je na 8,8 milijuna tona, 22 posto manje nego prošle sezone, dok je uvoz kukuruza u EU od početka nove sezone 5,07 milijuna tona, što je 40 posto manje nego prošle sezone.
Kina je pak od početka ove godine do rujna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine uvezla 54 posto više pšenice, 14 posto više sojinog zrna te 10 posto manje kukuruza. Kad smo već kod Kine, Kina je odobrila 39 sorti GMO kukuruza i 14 sorti GMO soje za poljoprivrednike. Ovo doista može promijeniti igru za njihove uvozne potrebe u budućnosti. Vrijedi i spomenuti da je potpisan sporazum o opskrbi Kine ruskim žitaricama i uljaricama u vrijednosti od 25,5 milijardi dolara, odnosno 70 milijuna tona žitarica i uljarica, u sljedećih dvanaest godina. Time Rusija nastoji dodatno učvrstiti svoje političke i gospodarske veze s Kinom te supstituirati izgubljene količine ukrajinskog izvoza izvozom iz Sibira i ruskog krajnjeg istoka.
Cijene bakra najniže u godinu dana
Terminske cijene bakra pale su ispod granice od 3,55 $/lbs, krećući se oko najniže razine u gotovo godinu dana jer je zabrinutost zbog manje potražnje dodala povećane zalihe na glavnim svjetskim burzama. Očekivanja da se američko gospodarstvo prebacilo na novu normu viših kamatnih stopa povećala su zabrinutost da bi se industrijski rast mogao usporiti, dok su dugom opterećeni nekretninski divovi u Kini riskirali financijsku zarazu za ključne kupce resursa u Aziji. U međuvremenu, nagli porast zaliha bakra ovog mjeseca utjecao je na povećanje zabrinutosti zbog dugoročnih nestašica. Zalihe na LME i SHFE porasle su za 50 posto od početka mjeseca na 58,2 tisuće tona u tjednu koji je završio 20. listopada.
Ipak, ulagači su i dalje slušali upozorenja tržišnih igrača da ponuda dugoročno neće moći pratiti rastuću potražnju. Izvješća EIA-e i Međunarodnog udruženja za bakar predviđaju porast ponude bakra za 26 posto do 2035., što je znatno ispod projekcija povećanja potražnje od 50 posto.