Četiri posto globalne energije ove bi se godine moglo potrošiti na GenAI

Globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi se zbog generativne umjetne inteligencije (GenAI) udvostručiti do 2030., a očekuje se da će 25 posto poduzeća tijekom 2025. godine u svom poslovanju koristiti AI agente koji su sve brojniji. Dio je to zaključaka u Deloitteovim predviđanjima za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, koji će u 2025. značajno iskoračiti u područje umjetne inteligencije.

– Na pragu smo nove ere ljudske inovacije i naše će današnje odluke o razvoju i uporabi umjetne inteligencije odrediti našu budućnost. Naš će plan za uporabu GenAI morati obuhvatiti i način za suočavanje s brojnim izazovima. Prihvaćanjem povjerenja, uključivosti i održivosti, možemo osigurati pozitivan učinak tehnološkog napretka ne samo na sadašnju generaciju nego i na poduzeća, potrošače i širu zajednicu za sve buduće generacije – smatra Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje.

Deloitte, naime, predviđa da bi se globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla udvostručiti na 1065 teravat sati do 2030. godine, što bi činilo 4 posto ukupne globalne potrošnje energije, jer učenje i zaključivanje GenAI rješenja iziskuje veliku količinu energije, a njihova uporaba raste brže nego stope uporabe drugih alata i aplikacija.

Tehnološka poduzeća, uključujući pružatelje usluga u oblaku, proizvođače poluvodiča i voditelje podatkovnih centara, mogu odigrati važnu ulogu u prelasku na čistu energiju i suzbijanju porasta potrošnje električne energije. Osim toga, mogu iskoristiti znatna financijska sredstva koja njihovi partneri (inovatori, proizvođači energije iz obnovljivih izvora, komunalna poduzeća) možda nemaju. Velika tehnološka poduzeća aktivno ulažu u čipove, rješenja za hlađenje, energetski učinkovit dizajn i izvore energije bez emisija ugljika, pa Deloitte smatra da takve mjere mogu ublažiti negativni energetski učinak koji stvaraju GenAI alati. Međutim, inicijativama istraživanja i razvoja te pilot programima u tom području vjerojatno će biti potrebne godine da ostvare opipljive rezultate i povrat na ulaganja.

Autonomni i pouzdani softverski agenti

Povećanje broja AI agenata, softverskih rješenja osmišljenih za obavljanje zadataka uz minimalan angažman ljudi, nastavit će se zbog inovacija novoosnovanih poduzeća i renomiranih predvodnika u sektoru koji će u tome pronaći nove prilike za povećanje prihoda. Prema Deloitteovim predviđanjima, u 2025. godini će se 25 posto poduzeća koja upotrebljavaju GenAI služiti AI agentima, odnosno 50 posto do 2027.

Naslanjajući se na softverske jezične modele, ova će rješenja nuditi veću fleksibilnost i širi opseg primjene u odnosu na tradicionalne metode strojnog ili dubokoga učenja. Konačan su cilj autonomni i pouzdani softverski agenti, a Deloitte očekuje da će se njihove sposobnosti znatno poboljšati tijekom 2025. kako tehnologije budu napredovale, a umjetna inteligencija agenata ne bude samo predmet pilot projekata na određenim tržištima i unutar određenih aplikacija.

Poduzeća koja prva uvedu AI agente morat će se uhvatiti u koštac s određenim izazovima, no ta je vizija organizacijama dovoljno privlačna da se za to aktivno pripremaju. Takav će razvoj situacije omogućiti primjenu inteligentnih agenata u većem broju aplikacija te poduzećima pružiti vrijedne alate za povećanje produktivnosti informacijskih stručnjaka.

Sve više žena koristi GenAI

Deloitte također predviđa da će do kraja 2025. žene u Sjedinjenim Američkim Državama jednako upotrebljavati i iskušavati GenAI rješenja koliko i muškarci, možda i više. Žene su 2023. upola manje upotrebljavale GenAI nego muškarci. Međutim, protekle se godine u SAD-u udio žena koje upotrebljavaju GenAI utrostručio pa je sada stopa rasta znatno veća od stope rasta od 2,2 zabilježene za muškarce.

Diljem svijeta, u brojnim će državama i regijama razlike u stopama uvođenja GenAI rješenja nestati, u nekima će muškarci i žene jednako upotrebljavati generativnu umjetnu inteligenciju 2025., a u ostalima 2026. godine.

– Premda se žene sve više služe generativnom umjetnom inteligencijom, nužni su usmjereni napori da bi se otklonile rodne razlike u stopama uporabe GenAI rješenja. Žene u sektoru tehnologije koje u svakodnevnim zadacima više koriste GenAI nego njihovi muški kolege mogu imati važnu ulogu u pokretanju promjena. Tehnološka poduzeća moraju povećati razinu povjerenja, smanjiti razlike i težiti raznolikosti među zaposlenicima koji se bave AI rješenjima, uključujući i one na upravljačkoj razini, da bi osigurali da svi mogu upotrebljavati GenAI rješenja i imati koristi od njih. Na taj način poduzeća mogu  povećati broj svojih inovacija, a i broj korisnika, te osigurati da su njihovi proizvodi ujednačeni i djelotvorni na globalnoj razini – tvrdi Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.

Deloitte još predviđa da će 2025. udio pametnih telefona koji podržavaju GenAI premašivati 30 posto ukupnih isporuka novih uređaja. Udio osobnih računala s lokalnim procesorima za GenAI iznosit će oko 50 posto ukupnih isporuka, što je porast u odnosu na 2024. kada je njihov udio iznosio 30 posto.

Porast posredničkih platforma za streaming

Nadalje, nakon što je u 2024. zabilježen rekordan broj korisnika čak četiri istovremene pretplate za video na zahtjev u SAD-u i više od dvije istovremene pretplate u većini Europe, Deloitte predviđa da će se gomilanje pretplata na usluge videa na zahtjev (SVOD), odnosno broj pretplata na usluge više pružatelja usluga, smanjivati u 2025. Unatoč tomu što će broj pretplata postajati sve manji, prihodi od pružanja usluga videa na zahtjev mogli bi ipak porasti jer će pružatelji usluga povisiti cijene, postrožiti pravila za dijeljenje lozinki i poboljšati ponudu paketa usluga. Deloitte smatra da će se tržište stabilizirati i da će na pojedinačnim tržištima biti prisutna samo dva do tri pružatelja usluga videa na zahtjev, uz posrednike. Predviđaju i povrat trenda tradicionalnog modela pretplatničke televizije i slijedom toga povratak posrednika za video usluge kao što su telekomi, platforme pretplatničke televizije i tehnološke platforme, koji će objediniti svoj raznoliki sadržaj u jedinstvenu ponudu.

Doći će i do ubrzanja konsolidacije telekoma koji nude bežične usluge, posebice u Europi, počevši od 2025. pa nadalje, što će stvoriti isplativ i održiv bežični ekosustav, osobito na manjim tržištima. Također, Deloitte predviđa da će se sveukupan broj spajanja i preuzimanja zadržati na brojci 400, no naglasak će se staviti na konsolidaciju na razini tržišta, odnosno veći će igrači preuzimati manja telekomunikacijska društva. Od 2020. odobreno je ili se razmatra 13 spajanja telekoma, šest u Sjevernoj i Južnoj Americi, pet u Azijsko-pacifičkoj regiji i dva u Europi.