Hrvatsko gospodarstvo ove će godine ostvariti jednu od najviših stopa rasta u srednjoj i istočnoj Europi, predviđa austrijski Erste Group. No, zato će iduće godine hrvatski BDP usporiti, jedini u skupini država u kojima posluje ova bankarska grupacija. Kako je istaknuto tijekom predstavljanja polugodišnjih rezultata Ersteova poslovanja, regija u kojoj posluje ta banka ove i iduće godine ostvarit će znatno viši rast od prosjeka eurozone ove godine.
Srbija i Hrvatska trebale bi ostvariti najviši ekonomski rast među zemljama u kojima posluje ova banka – Srbiji se predviđa 3,8 posto rasta BDP-a, dok bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ojačati 3,4 posto. Rumunjski BDP ojačat će 2,6 posto. Dok će prosjek eurozone iznositi 0,7 posto, ekonomski rast u skupini zemalja u kojima posluje austrijska banka iznosit će 1,6 posto.
Pada i inflacija, ali i nezaposlenost
Međutim, iduće godine gospodarstvo Srbije ojačat će po stopi od četiri posto, Rumunjska ubrzava na 3,4 posto, Mađarska s ovogodišnjih dva na 3,5 posto, a solidnih tri posto Ersteovi ekonomisti prognoziraju i za gospodarstvo Češke (jedan posto rasta u 2024.). S druge strane, Hrvatska će usporiti, na 2,8 posto. To je nešto slabiji rast u odnosu na prognozu Europske komisije koja za 2024. očekuje usporavanje hrvatskog BDP-a sa 3,3 na 2,9 posto. Ukupno gledajući, skupina država u kojima Erste posluje ostvarit će prosječni rast BDP-a od 2,7 posto. No, osim ekonomskog rasta, Hrvatskoj se predviđa i usporavanje inflacije, a ako se obistine prognoze ekonomista, stopa rasta cijena bit će među najmanjima u srednjoj i istočnoj Europi.
Tako bi stopa inflacije s ovogodišnjih tri posto iduće godine trebala oslabiti na 2,5 posto. Toliku stopu u 2025. mogla bi imati samo Austrija, a najvišu stopu od četiri posto imat će Mađarska. Inače, stopu prosječne inflacije u eurozoni za 2025. Europska komisija vidi na 2,1 posto. Ispod prosjeka eurozone (6,5 posto) iduće godine trebala bi biti i stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 5,5 posto. Time će se dodatno smanjiti s ovogodišnjih 5,6 posto.
Što se tiče poslovnih rezultata, prve koje je predstavio novi glavni izvršni direktor Peter Bosek koji je tu poziciju došao prije mjesec dana, Erste Group je zabilježila polugodišnju operativnu dobit od gotovo tri milijarde eura što je 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Neto dobit se zaustavila na 1,63 milijarde eura, dok je u prvoj polovici 2023. iznosila 1,5 milijardi eura. Dioničari banke stoga mogu očekivati tri eura dividende po dionici, najavio je Bosek.
Stagnacija dobiti
Istovremeno je rezultate poslovanja objavila i hrvatska podružnica Erste banke. Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate banke bez ovisnih društava, neto dobit u prvom polugodištu iznosila je 119 milijuna eura, bez promjene u odnosu na isto razdoblje lani. Kako tvrde iz hrvatskog Erstea, na ostvarenu razinu neto dobiti pozitivno su utjecali rast prihoda od redovnog operativnog poslovanja, odnosno povećanje volumena novog kreditiranja, porast platnog prometa, pozitivni trendovi kretanja troškova rizika te, u jednom dijelu, rast tržišnih kamatnih stopa. Istovremeno je troškovna komponenta također zabilježila porast, primarno kao posljedica rasta kamatnih stopa na depozite te, u manjem dijelu, rasta troškova zaposlenih, porasta ostalih administrativnih troškova te jednokratnog efekta koji se odnosi na dodatni porez na dobit za 2022. godinu.
Neto kamatni prihod povećan je za 11 posto, sa 164 milijuna eura u prvoj polovici 2023. na 182 milijuna eura u istom razdoblju ove godine, dok je neto prihod od naknada i provizija zabilježio porast od 15 posto, na 46 milijuna eura. Izvješće je otkrilo i koliko je ulaganje građana u dug države utjecalo na kretanje štednje u toj banci. Naime, depoziti klijenata banke krajem lipnja iznosili su 10,4 milijardi eura, 3,7 posto manje u odnosu na kraj prošle godine. Smanjenje depozita ‘proizašao je iz očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava građana u alternativne oblike ulaganja dostupne na tržištu, dominantno u trezorske zapise u izdanju Ministarstva financija te investicijske fondove Erste Asset Managementa‘, stoji u financijskom izvješću.
Na razini grupe, neto dobit nakon manjinskog utjecaja u prvom polugodištu iznosila je 131 milijun eura, 1,6 posto više.