Ako pođe po zlu, kod obrta sve ide na bubanj

Nekad je bilo važno odlučiti se za osnivanje obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) ili poljoprivrednog obrta, ali danas je to zbog zakonskih izmjena gotovo sasvim isto. Ipak, to 'gotovo sasvim isto' sugerira da neke razlike postoje iako za većinu poljoprivrednika zapravo nisu važne.

Primjerice, vlasnik Poljoprivrednog obrta Ratarstvo Stupovača pokraj Kutine Pero Šuvaka govori nam da ga je osnovao 2001., u vrijeme kad OPG-ovi nisu mogli biti u sustavu PDV-a, a, veli, njemu je to tada bilo važno, zato je ostao obrtnik iako se u međuvremenu OPG-ovima otvorila mogućnost za ulazak u sustav PDV-a. Kako kaže, nije se time zamarao jer mu je to bilo gotovo isto. Registriran je za uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja, ima tri zaposlena, a lanjski mu je prihod bio 876.424 eura te dobit 52.762 eura. Dakle, nije baš zanemariv obrtnik, ali kaže da uopće ne razmišlja o tome da postane OPG-ovac jer time ništa ne bi dobio.

Nešto konkretniji bio je Božidar Šarčević iz Nuštra, vlasnik poljoprivrednog obrta Doha, koji kaže da je počeo 2012. kao obrtnik radi širenja djelatnosti. Prije toga bio je OPG-ovac, a onda je spojio poljoprivredu i ugostiteljstvo kao obrtnik (proširenje djelatnosti), ali potonje je poslije ostavio razvivši samo poljoprivredni biznis. Danas ima oko 250 hektara zemlje, vlastitu mehanizaciju, skladištenje, sjemensku proizvodnju i sedam zaposlenih te godišnji prihod od gotovo dva milijuna eura.

Još se jedan obrtnik prebacio iz OPG-a. Riječ je o Dejanu Šaraškoviću (Obrt Šarašković) iz Kneževih Vinograda. Razlog zbog kojega ga je​ 2010. osnovao bio je taj što je tadašnja vlada davala poticaje za osnivanje obrta, pa je to iskoristio. To je bio jedini motiv, no danas, govori nam, drži svinje (od njih pravi kulen i druge prerađevine) i ovce, koje prodaje samo za ražanj.

Broj OPG-ova pada

Međutim, potkraj 2025. dogodio mu se ozbiljan poslovni problem zbog afričke svinjske kuge. U rujnu je imao 85 svinja koje nije smio zaklati, a posljednju turu kulena proizveo je u ožujku te godine. Zbog zabrane nije mogao odvesti vlastite svinje u licenciranu klaonicu, pa mu je presječena veza između vlastitoga svinjogojstva i prerade mesa. Sad se, kaže, situacija stabilizirala, ali nije bilo lako tih nekoliko mjeseci.

Ni njihovi kolege OPG-ovci nemaju potrebu za prelaskom na obrt, osim ako ne šire djelatnost poput Šarčevića. Naši poljoprivrednici preferiraju OPG premda njihov broj posljednjih godina opada, a nešto raste broj obrta. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u odnosu na 2020. broj OPG-ova 30 je posto manji, a broj obrta osam posto veći, te je do kraja lipnja ove godine bilo je registrirano 107.946 OPG-ova i 2483 obrta. Ipak, unatoč tomu što naši sugovornici uglavnom nemaju neki razlog za ovu ili onu opciju, stručnjaci upozoravaju da postoje situacije kada izabrati koju. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kažu da su prednosti poslovanja u organizacijskom obliku OPG-a jednostavnije poslovanje, mogućnost uključivanja članova kućanstva u obavljanje poslova bez zasnivanja radnog odnosa i članova obitelji u obavljanje sezonskih poslova te povoljniji porezni tretman za OPG-ove koji nisu u sustavu PDV-a. Pritom OPG može imati i s proizvodnjom povezane dopunske djelatnosti.

Obrt daje širi okvir

Obrt je pak primjereniji kada djelatnost nadilazi okvir poslovanja obiteljskoga gospodarstva. To uključuje intenzivnu i tržišno orijentiranu proizvodnju većeg prometa, preradu koja se ne temelji pretežno na vlastitim sirovinama, pružanje širega spektra usluga drugima od onih koje se mogu obavljati kao dopunske djelatnosti na OPG-u, trgovinu te zapošljavanje više radnika. Obrt ima veće administrativne obveze i obvezne doprinose, ali daje širi okvir za poslovanje.

Ljubica Ranogajec

Profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek​ Ljubica Ranogajec kaže da je OPG osobito primjeren kada je primarna poljoprivredna proizvodnja središte poslovanja.

– To se odnosi na ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, peradarstvo, pčelarstvo, mješovitu proizvodnju i druge poljoprivredne djelatnosti. Važna je prednost OPG-a u tome što je organizacijski prilagođen gospodarstvu koje raspolaže zemljištem, višegodišnjim nasadima, stokom, objektima i mehanizacijom te se koristi radom i znanjem ponajprije članova obitelji – objašnjava Ranogajec.

Međutim, nije ograničen samo na proizvodnju sirovih poljoprivrednih proizvoda, nego omogućuje dopunske djelatnosti prerade te prodaju vlastitih proizvoda kroz više kanala. Navodi primjer voćara koji dio svoga voća prerađuju i proizvode prodaju izravno potrošačima.

O tome govori i profesorica na Veleučilištu u Križevcima Dušanka Gajdić, koja spominje i neke druge primjere poljoprivredne proizvodnje OPG-a s dopunskim djelatnostima. Objašnjava da su tradicionalne dopunske djelatnosti seoski turizam, izrada i kućna prodaja vlastitih tradicijskih proizvoda te manja prerada vlastitog uroda, primjerice vlastito vino, med ili sir.

Dušanka Gajdić

Razlika ima

Obrt je pak primjereniji onda kada se poslovanje OPG-a postupno udaljava od primarne poljoprivredne proizvodnje i postaje usmjereno na usluge, preradu, trgovinu ili druge gospodarske aktivnosti. Primjerice, kad poljoprivrednik većinu prihoda ostvaruje pružanjem usluga poljoprivrednom mehanizacijom drugim poljoprivrednicima, a vlastita proizvodnja manjeg je opsega.