Tomašević pozvao poslodavce da zbog štrajka omoguće rad od kuće

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pozvao je poslodavce da u ponedjeljak, gdje god je to moguće, zaposlenicima omoguće rad od kuće, a ondje gdje to nije izvedivo da uvedu fleksibilnije radno vrijeme, prenosi Index. Razlog je najavljeni štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga zbog kojeg se već od ranog jutra očekuju veliki poremećaji u javnom prijevozu i znatno veće prometne gužve.

– Ako je ikako moguće, organizirajte rad od kuće. Ako to nije moguće, fleksibilizirajte radno vrijeme – poručio je Tomašević, dodajući da će takav režim vrijediti i za Gradsku upravu. Zaposlenici koji zbog prometnih gužvi budu kasnili na posao neće biti sankcionirani. Grad očekuje najveće gužve između 7 i 9 te između 15 i 17 sati, a građanima se preporučuje zajednički dolazak na posao automobilima gdje je to moguće.

Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga trebao bi početi u ponedjeljak, 28. rujna, u 3:30 sati, a zasad nije poznato koliko bi mogao trajati. Najveći problem prvog dana trebao bi biti javni prijevoz. Prema trenutačnim najavama, Grad ne očekuje izlazak tramvaja i autobusa iz ZET-ovih pogona, iako se još ne zna koliko će radnika odlučiti ne sudjelovati u štrajku. Poremećaji se očekuju i u odvozu otpada te drugim gradskim uslugama.

Tomašević je na konferenciji za medije dan uoči štrajka oštro kritizirao sindikalne čelnike, tvrdeći da na posljednjem sastanku nisu pokazali spremnost na kompromis. Prema njegovim riječima, dio zahtjeva nakon stanke bio je čak proširen. Za Zagrebački holding naveo je da je zahtjev za povećanjem osnovice s 12 posto porastao na 13 posto, dok su se kod ZET-a pojavili dodatni zahtjevi poput izmjena sistematizacije i povećanja otpremnina. Sindikati, s druge strane, osporavaju dio tih tvrdnji te navode da u Holdingu i dalje traže povećanje osnovice od 12 posto, dok je zahtjev u ZET-u smanjen s 15 na 13 posto.

Spor se ne vodi samo oko plaća i drugih materijalnih prava nego i oko opsega usluga koje bi tijekom štrajka morale nastaviti funkcionirati. Uprave su, prema Tomaševićevim riječima, tražile da približno 35 do 40 posto radnika obavlja nužne poslove, dok je sindikalni prijedlog bio znatno uži. Kako dogovor nije postignut, pitanje minimalnih usluga završilo je pred arbitražom, koja u slučaju ZET-a još nije počela.

Grad je u petak podnio i tužbu kojom osporava zakonitost štrajka. Tomašević tvrdi da bi, zbog toga što arbitraža o minimalnim uslugama nije završena, eventualna pravna odgovornost za štetu trebala biti na organizatorima štrajka. Sindikate je ponovno pozvao da štrajk odgode do završetka arbitraže.

Gradonačelnik je pritom poručio da Grad neće platiti dane provedene u štrajku. Radnicima koji ne žele štrajkati, naglasio je, mora biti omogućeno da dođu na posao, dok oni koji sudjeluju u štrajku imaju ustavno pravo na takvu odluku.

No zašto radnici ZET-a i Holdinga štrajkaju? Naime, sindikati traže veće osnovice, korekcije koeficijenata, veću naknadu za prijevoz i druga materijalna prava, dok uprave Holdinga i ZET-a tvrde da bi ispunjavanje svih zahtjeva značilo desetke milijuna eura dodatnih troškova.

Tomašević navodi da su plaće operativnih radnika u ZET-u i Holdingu tijekom posljednjih pet godina porasle između 60 i 85 posto te upozorava da bi prihvaćanje sadašnjih zahtjeva moglo utjecati i na pregovore u drugim gradskim sustavima, među kojima su i dječji vrtići. Sindikati pak osporavaju način na koji Grad prikazuje rast primanja, tvrdeći da se u pojedine izračune uključuju prekovremeni rad i dodaci.