Trumpova prijetnja uvođenjem carine od 200 posto izazvala je pad dionica kompanija Campari, Pernod Ricard i LVMH
Najnoviji potez bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvao je snažne potrese u europskoj industriji vina i žestokih pića. Trump je na platformi Truth Social najavio da će njegova administracija uvesti carinu od 200 posto na europska vina, šampanjce i druga alkoholna pića ako Europska unija ne ukine nedavno uvedenu carine od 50 posto na američki viski.
Ova vijest uzdrmala je dionice vodećih europskih proizvođača alkoholnih pića, dok su američki destilatori zabilježili rast vrijednosti dionica. Sjedinjene Američke Države jedno su od najvažnijih tržišta za europske proizvođače alkohola, a uvođenje tako visokih carina moglo bi mnoge proizvode učiniti preskupima za američke potrošače.
Prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra, SAD je 2024. godine iz Europske unije uvezao alkoholna pića i srodne proizvode u vrijednosti od 13,1 milijardu eura. Vino čini najveći udio, s vrijednošću izvoza od 5,2 milijarde eura, pri čemu američko tržište pokriva gotovo 20 posto ukupnog izvoza vina iz EU-a. Sektor žestokih pića i likera još je osjetljiviji, s izvozom u SAD od 5,1 milijardu eura, što čini 22 posto ukupnog izvoza iz EU-a u ovoj kategoriji. Europski pivari nešto su manje izloženi ovom udaru – prošle su godine u SAD izvezli 1,1 milijardu eura piva, što čini 12 posto ukupnog izvoza piva iz EU-a.
Trump je u svojoj objavi optužio EU za ‘neprijateljske i nepravedne‘ trgovinske prakse.
- Europska unija, jedna od najnepoštenijih i najagresivnijih poreznih i carinskih vlasti na svijetu, upravo je uvela ružnu carinu od 50 posto na američki viski. Ako se ta carina ne ukine odmah, SAD će uskoro nametnuti carinu od 200 posto na sva vina, šampanjce i alkoholna pića iz Francuske i drugih zemalja EU-a. To će biti sjajno za američke proizvođače vina i šampanjca – napisao je Trump.
Američki metal i europski viski
Ovaj trgovinski spor ima korijene u proteklim američko-europskim carinskim bitkama. EU je 2018. godine uvela carinu od 25 posto na američki viski, kao odgovor na američke carine na europske metale. Taj potez doveo je do naglog pada izvoza američkog viskija u Europu. Iako su te carine bile privremeno suspendirane 2021. godine, SAD je nedavno odlučio ponovno uvesti carine na europski čelik i aluminij. Kao odgovor, Europska unija 1. travnja 2025. uvodi dvostruko veću carinu od 50 posto na američki viski.
Europske dionice padaju, američke rastu
Najava novih carina izazvala je pad dionica vodećih europskih proizvođača alkoholnih pića, dok su američki proizvođači zabilježili rast. Dionice Davide Campari-Milano, talijanske tvrtke koja proizvodi Campari, Aperol i Wild Turkey, pale su za 4,2 posto. Dionice Pernod Ricarda, francuskog giganta koji stoji iza brendova Absolut Vodka, Jameson Irish Whiskey i Martell Cognac, izgubile su 3,9 posto vrijednosti do je Heinken zabilježio manji pad od 0,6 posto, dok su dionice LVMH-a, luksuzne grupacije koja posjeduje Moët & Chandon i Hennessy, pale za 1,4 posto.
S druge strane, američki destilatori su profitirali. Dionice Brown-Formana, proizvođača Jack Daniel’sa, porasle su za 2,1 posto, odražavajući očekivanja da bi Trumpov pritisak mogao natjerati EU da ukine carine na američki viski, čime bi se europsko tržište ponovo otvorilo američkim proizvođačima. Ovaj trgovinski sukob prijeti daljnjim poremećajima na tržištima i povećanju cijena za potrošače. Ako se carine od 200 posto doista uvedu, europska industrija alkohola mogla bi izgubiti ključni dio svog izvoznog tržišta, dok bi američki proizvođači mogli profitirati – barem dok EU ne odgovori vlastitim protumjerama. S obzirom na povijest eskalacije trgovinskih sukoba između SAD-a i EU-a, ovo bi mogao biti tek početak nove runde gospodarskog nadmetanja.