Geolux: Od garaže u Rudešu do globalnog lidera u radarima

Da Nikša Orlić i Tomislav Grubeša prije dvadesetak godina nisu imali vlastite obitelji, stambene kredite i potrebu za dodatnim poslom kako bi 'pokrpali prihode', vjerojatno danas ne bismo govorili o radarima iz zagrebačkoga kvarta Rudeša koji se izvoze od zapadne Europe preko Kine i Malezije pa sve do Južne Amerike. Ne bi ih bilo ni da je uspjela njihova prva poslovna ideja – razvoj sustava javne rasvjete. No to je tržište već tada bilo pod snažnom dominacijom velikih igrača poput Philipsa i Siemensa, zato je dvojici poduzetnika iz Zagreba bilo gotovo nemoguće probiti se iz garaže. No neuspjeh ih nije pokolebao pa su nakon samo šest mjeseci potpuno promijenili smjer i okrenuli se razvoju radara te započeli poduzetničku priču koja se iz garaže preko pogona u Rudešu danas seli u ozbiljan proizvodni pogon u Samobor.

– Dugo je Geolux bio mala tvrtka u kojoj Tomislav i ja uopće nismo bili zaposleni. Tehnologiju radarskih senzora razvijali smo u slobodno vrijeme, navečer i vikendima. Prekretnica je došla u proljeće 2016., prije točno deset godina, kada smo dali otkaz u tvrtkama u kojima smo radili, zaposlili još dvojicu kolega i počeli ozbiljno graditi Geoluxovo poslovanje – prisjeća se Orlić.

Slučajna ideja

Ideja o radarskoj tehnologiji došla je pomalo slučajno jer su obojica imala iskustvo rada s radiotehnologijom iz RIZ-a Odašiljači, gdje su neko vrijeme radila zajedno. U početku su razvijali radarske senzore za različite primjene, primjerice brojenje automobila na cesti, mjerenje njihove brzine ili sigurnosne sustave koji radarom otkrivaju uljeze i automatski usmjeravaju kameru prema njima, a 2015. fokusirali su se na primjenu radarske tehnologije za precizno mjerenje vodostaja i protoka rijeka.

– Vidjeli smo da se na tržištu opreme za mjerenja u okolišu mala tvrtka s vrhunskom tehnologijom može relativno brzo probiti i tada smo se ozbiljno bacili na posao – kaže Orlić.

Na tržište su se probijali u mahovima. Prvi veći posao s radarskim senzorima protoka bio je ni manje ni više nego u Kini, koja im je u prvih nekoliko godina poslovanja bila najvažnije tržište. Na upit kako su se probili na to tržište odgovaraju da im uopće nije bilo teško, a najviše im je pomoglo hrvatsko članstvo u Europskoj uniji.

– Kineskim partnerima to je bilo toliko važno da su od nas tražili da na svoje uređaje, na naljepnice sa serijskim brojem, dodamo plavu zastavu EU-a. Njima je oznaka 'EU' bila pojam kvalitete – napominje Orlić.

'Oni Balkanci'

Zapadnoeuuropsko tržište bilo je malo teže otvoriti, za njih su junaci naše priče često bili samo 'oni Balkanci'. No onda je jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju hidrometeorološke opreme zaključila da joj je vlastiti razvoj radarskog mjerača protoka preskup te je počela testirati instrumente drugih proizvođača na tržištu. Geoluxov se uređaj pokazao najboljim na njezinu internom testiranju pa je s njima potpisala ugovor prema kojem pod vlastitim brendom preprodaje hrvatski proizvod (engl. white label).