Hormuz 1984.: hrvatska posada među prvim žrtvama tankerskog rata

Vijest objavljena 21. svibnja 1984. bila je kratka i brutalna: u raketnom napadu na brod Fidelity nestala su trojica jugoslavenskih mornara. Iza te suhe formulacije krila se jedna od prvih tragedija u tzv. tankerskom ratu, fazi iransko-iračkog sukoba u kojoj su trgovački brodovi postali legitimne mete.

Napad se dogodio tri dana ranije, u noći 18. na 19. svibnja, u Perzijskom zaljevu, na ruti prema iranskoj luci Bandar Khomeini. Fidelity, teretni brod koji je plovio pod panamskom zastavom s 24-članom posadom – među njima 21 Hrvat i tri Slovenca – pogođen je s dvije rakete. Brod je potonuo za svega sedam minuta.

Napad u snu

Prema svjedočanstvima preživjelih, napad je zatekao posadu nespremnu. Mnogi su spavali kada je prvi udar potresao brod. Voda je brzo počela nadirati u unutrašnjost, a već nakon drugog pogotka postalo je jasno da spasa za brod nema.

Jedan od časnika kasnije je opisao kako je tek stigao izvući dokumente i prsluk za spašavanje prije nego što su eksplozije rastrgale strukturu broda. Drugi su ostali zarobljeni u hodnicima i kabinama, ozlijeđeni još u ležajevima.

Sve se odvijalo u mraku i kaosu. Nije bilo vremena za organiziranu evakuaciju – samo za bijeg.

Pjesmom na splavi protiv straha

Posada je napuštala brod u splavima i čamcima za spašavanje, često naslijepo. Neki su skakali ravno u more, ne znajući gdje su njihovi kolege. Na moru je zavladala tišina koju su prekidali samo povici i šum vatre s broda koji je tonuo.

Jedan od preživjelih kasnije je zabilježio prizor koji govori više od svih službenih izvješća: na splavi, u potpunom mraku, ljudi su spontano počeli pjevati kako bi potisnuli strah.

Preživjeli su satima plutali, čekajući pomoć. U naknadnim svjedočenjima kapetana i članova posade spominju se i morski psi koji su kružili oko splavi – prizor koji dodatno oslikava razinu stvarne opasnosti u kojoj su se našli.

Spašavanje su naposljetku organizirali drugi brodovi iz konvoja i plovila u blizini, ali tek kada je najgore već bilo iza njih.

Tri poginula, tri ozlijeđena

U tom kaosu nestala su trojica hrvatskih mornara. Prema svjedočanstvima preživjelih, jedan je vjerojatno poginuo odmah nakon eksplozije, drugi je pokušao pomoći ostalima i nestao, a treći je viđen u moru, ali mu se kasnije izgubio svaki trag

Još trojica članova posade bila su ozlijeđena, dok su ostali spašeni i prevezeni najprije u Iran, a zatim kući.

Početak “tankerskog rata”

Napad na Fidelity nije bio izolirani incident. Upravo u proljeće 1984. rat između Irana i Iraka prelijeva se s kopna na more.

Nakon što je rat na frontama ušao u pat-poziciju, Irak počinje sustavno napadati tankere i trgovačke brodove koji opskrbljuju Iran. Cilj je bio presjeći njegovu ekonomiju i natjerati ga na ustupke. Iran ubrzo uzvraća istom logikom, pa Perzijski zaljev postaje ratna zona za civilno brodarstvo.

U godinama koje slijede napadnute su stotine brodova i stradale su tisuće pomoraca sve dok se velike sile, prije svega SAD, nisu uključile u zaštitu plovidbe. Neutralnost, zastava ili nacionalnost posade pritom nisu igrali nikakvu ulogu. Dovoljno je bilo da brod plovi prema “krivoj” luci.

Fidelity je bio prvi koji je tu cijenu platio potapanjem. 

Opasno poznata slika

Danas, 42 godine kasnije, scena iz 1984. ima neugodno aktualne elemente. U proljeće 2026. u Hormuškom tjesnacu ponovno su se našli zarobljeni trgovački brodovi zbog eskalacije napetosti na Bliskom istoku. U nizu napada desetak pomoraca izgubilo je život, više je ranjenih i nestalih. 

Iranske snage presrele su i zaustavile više brodova, među njima i kontejnerski brod MSC Francesca na kojem su se nalazila dvojica hrvatskih pomoraca. Prema službenim informacijama, nisu bili ozlijeđeni, ali su zadržani u zoni sukoba.

Istodobno, procjenjuje se da je u širem području Perzijskog zaljeva bilo više od 200 hrvatskih pomoraca, a tisuće brodova čekale su rasplet situacije, često na sidru, bez mogućnosti prolaska.

Razlika je u metodama: danas se brodovi češće zaustavljaju i kontroliraju, dok su 1980-ih bili potapani bez upozorenja. No osnovna činjenica ostaje ista. Pomorci su i dalje kolateralna šteta geopolitičkih sukoba.

Sedam minuta obilježilo generaciju

Priča o Fidelityju zato nije samo epizoda iz zaboravljenog rata. Ona je podsjetnik koliko je plovidba svjetskim pomorskim rutama – ključnim za globalnu trgovinu – u kriznim trenucima krhka i opasna.

Tih sedam minuta, koliko je trebalo da brod nestane u dubini Perzijskog zaljeva, trajno je obilježilo jednu generaciju pomoraca. A slika ljudi na splavi, u noći, dok pjevaju dalmatinske pjesme kako bi nadvladali strah, ostaje jedna od najpotresnijih koju je ostavila moderna pomorska povijest.