Kvaliteta može biti veća, ali je pitanje jesu je je građani spremni platiti

Nakon petnaest godina djelovanja pod političkim pokroviteljstvom Milana Bandića Zagrebački holding pod novom je gradskom vlašću u posljednje četiri godine uspostavio stabilno i profitabilno poslovanje. Dijelom je za to zaslužna gradska politika subvencioniranja komunalnih usluga, a dijelom povećanje učinkovitosti Holdinga. Bez obzira na to što četiri godine bilježi dobit, Holding je i dalje prezadužen, ali smanjio je obveze i prihvatljivije strukturirao dug. Prigovori pak na kvalitetu i brzinu usluga s vremenom su nestali, između ostalog zbog reorganizacije strukture kadra, osobito operative. O tome kako Holding danas posluje i kakve su mu perspektive, razgovarali smo s predsjednikom Uprave te tvrtke Ivanom Novakovićem.

Holding je četvrtu uzastopnu godinu završio s dobiti, ali lani su mu pali prihodi. Što se krije iza tih podataka?

– Iza nas uspješna je poslovna godina, četvrta u nizu s pozitivnim rezultatom poslovanja. Budući da se primarno bavimo komunalnom djelatnošću, i naši su prihodi više-manje stabilni na razini svake godine. Definirani su cijenama komunalnih usluga, koje se nisu mijenjale neko vrijeme. Što se tiče smanjenja u volumenu poslovanja, on je povezan s prelaskom Gradske plinare Zagreb – Opskrbe na tržišnu uslugu opskrbe plinom, zbog čega smo lani imali veće oscilacije u trgovanju plinom. Međutim, to nije znatno utjecalo na ukupan rezultat zato što je poslovanje plinom i inače niskoprofitabilno. Zahvaljujući mjerama interne efikasnosti i boljem upravljanju ugovorima o plinu Plinara i dalje posluje pozitivno. Njezino poslovanje ničim nije​ ugroženo i nije unazadilo poslovanje cijeloga Holdinga.

Kojim ste podružnicama zadovoljni, a kojima niste?

– Najveći volumen poslovanja u Zagrebačkom holdingu vezan je uz Čistoću, koja stabilno posluje jer je Grad donio odluku da pokriva dio troškova javne usluge povezanih s gospodarenjem otpadom. Drugi su prema volumenu Zagrebačke ceste i Zrinjevac, koji prihod ostvaruju pružanjem usluga Gradu Zagrebu. Od povezanih poduzeća najveće volumene ostvarujemo u Vodoopskrbi i odvodnji te plinskom biznisu. U komercijalnim uslugama vidimo i rast volumena i profitabilnosti, primjerice u Gradskim ljekarnama ili GSKG-u kao najvećem upravitelju zgrada u Zagrebu. Općenito mogu reći da sam zadovoljan radom naših sastavnica. Povećali smo frekvenciju košnje, Zagrebačke ceste angažiranije su na održavanju prometnica i signalizacije. Prihodi nam rastu i od komercijalnih usluga koje pružaju Robni terminali ili Podružnica Vladimir Nazor. Od sastavnica koje pružaju komunalne usluge negativan rezultat iskazan je u Gradskim grobljima, no to je zato što se cijena usluga nije dugo mijenjala. Nemamo podružnice koje imaju negativne trendove i svake godine svaka podružnica unaprjeđuje svoje poslovanje, diže se efikasnost. Budući da su volumeni posla zadani populacijom i njezinim potrebama, naša profitabilnost određena je omjerom između cijene usluge i interne efikasnosti. Od nas se očekuje da cijena komunalnih usluga odgovara stvarnom trošku i da bude tržišno opravdana.

Hoće li se cijene komunalnih usluga dizati u ovoj i idućoj godini?

– Zadržavanje cijena komunalnih usluga Grad je prepoznao kao mjeru pomoći ugroženijem dijelu stanovništva, jer za razliku od poreza i prireza, koje plaćaju samo oni s višim primanjima, komunalne usluge svi plaćamo jednako. Dosad je Grad uspješno održavao razinu komunalnih usluga i cijena, a tako planira i dalje. Nedavno je Vodoopskrba i odvodnja objavila cijene vodnih usluga. Za građane su se zadržale na postojećim razinama, ponajprije zato što je Grad raskinuo koncesijski ugovor za pročistač pa je dio sredstava za tu naknadu preusmjeren u pokriće operativnih troškova za vodne usluge.