Prema Hrvoju Stojiću iz HUP-a, u prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj će vjerojatno doći će do usporavanja rasta BDP-a prema tri posto
Poslovni optimizam u Hrvatskoj u silaznoj je putanji, iako se i dalje održava visoko u fazi ‘booma‘, što ukazuje na kontinuirano snažnu konjuknkturu u hrvatskoj ekonomiji - pokazuje Hendal Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) za prvi ovogodišnji kvartal. U odnosu na zadnje tromjesječje prošle godine, od sedam ključnih sektora koji su uključeni u istraživanje Indeksa koje provodi agencija Hendal, više poslovnog optimizma iskazuju samo graditeljstvo te, osobito izraženo, proizvodnja.
- Prema kratkoročnim podacima, industrijska proizvodnja u veljači 2025. godine bilježi snažan rast od 5,4 posto godišnje nakon povećanja u siječnju te prosincu prošle godine od 7,6 posto, odnosno 5,4 posto godišnje pod snažnim utjecajem uobičajeno kolebljive proizvodnje naftnih derivata, duhanskih proizvoda, energenata te napokon određenih izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara. U posljednja tri mjeseca industrijski output je porastao 6,1 posto godišnje, što je dobrodošao preokret nakon prosječnog pada od 2,8 posto u 2024. godini. Spomenuto oživljavanje na prijelazu iz prošle u ovu godinu također odražava rast proizvodnje ostalih transportnih sredstava, kompjutera i elektroničke opreme, nemetala te prerađenih metala. Pritom je svakako zanimljivo uočiti istovremeni oporavak poslovnog optimizma indsutrije u euro području na novim narudžbama što je posljedica i ESB-ovog smanjenja kamatnih stopa, što će se vjerojatno intenzivirati u mjesecima pred nama. Tome će zasigurno pridonijeti i rekordni fiskalni stimulans u Njemačkoj usmjeren na financiranje obrambene industrije te infrastrukture od 500 milijardi eura(11 posto BDP-a). Iako se stimulans planira realizirati u razdoblju od deset godina, planirana ulaganja su svojevrsni ‘game changer’ za trend reindustrijalizacije Njemačke i europske ekonomije te značajno potiču ekonomski rast za otprilike jedan posto u 2026. te još 0,5-1,0 posto u 2027. godini - komentirao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Carine će zaustaviti rast optimizma
Podindeks poslovnog optimizma u proizvodnji u prvom je kvartalu ove godine iznosio 135,7 bodova, što je 8,6 bodova više nego na kraju prošle godine. Rast tog podindeksa, međutim, prvenstveno proizlazi iz visoko skoka zadovoljstva trenutnom poslovnom situacijom, što je poraslo 15,2 boda i došlo do 151,6 bodova, što je najviša razina zadovoljstva aktualnim stanjem u proizvodnji otkako je Hendal u drugom kvartalu 2021. godine obnovio redovito istraživanje. No očekivanja za narednih šest mjeseci u proizvodnji su mnogo umjerenija i porasla su tek za 3,1 bod.
- Očekivano povećanje carina na europske proizvode koji se izvoze u SAD na razinu od oko osam posto (nasuprot četiri posto za vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD-a Joe Bidena) gotovo će sigurno zaustaviti jačanje indsutrijskog optimizma u travnju u euro području te posredno u hrvatskoj ekonomiji. U vjerojatnom scenariju uvođenja recipročnih carina očekuje se da će se šteta njemačkoj ekonomiji kretati u rasponu od 0,2-0,4 posto BDP-a. Najveća koncentracija hrvatskog robnog izvoza u SAD-u je u farmaceutskoj industriji (oko 40 posto) s nominalnom vrijednošću od gotovo 320 milijuna eura, a slijede je proizvodnja električne opreme (19,1 posto, 154 milijuna eura) te gotovih metalnih proizvoda (16,4 posto, 132 milijuna eura) - tumači Stojić.
Podindeks turizma najniži u dvije godine
Pet promatranih sektora (energetika, IT, prijevoz/usluge, trgovina i turizam) u prvom ovogodišnjem kvartalu iskazuju znatno manje poslovnog optimizma nego na kraju prošle godine. Podindeks poslovnog optimizma u turizmu tako se spustio s 175,7 bodova iz prethodnog kvartala na 148,3 boda u prvom kvartalu ove godine, što je najniža razina još od konca 2022. godine. Tome su podjednako doprinjele ocjene o trenutačnom zadovoljstvu poslovnom situacijom kao i procjene očekivanja za narednih šest mjeseci.
- Nedavno je objavljeno kako su inozemni prihodi od turizma u 2024. godini zabilježili realni pad od 7,6 posto, uz istovremeni rast inozemnih noćenja od jedva 0,8 posto u odnosu na prosjek mediteranskih destinacija od 5,0 posto pa ne čudi smanjenje poslovnog optimizma u sektoru turizma te s njime usko povezanom trgovinom te uslugama prijevoza. Trgovina na malo je dodatno pogođena bojkotima potrošača nakon čega su analitičari HNB-a blago snizili prognozu rasta BDP-a u 2025. na 3,2 posto - iznosi glavni ekonomist HUP-a.
Po Stojićevu mišljenju, u prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj će vjerojatno doći će do usporavanja rasta BDP-a prema tri posto, što je još uvijek visoka dinamika zahvaljujući jenjavanju restriktivnosti monetarne politike, oporavku glavnih vanjskotrgovinskih partnera u drugoj polovini godine, ekspanzivnoj pred-izbornoj fiskalnoj politici, kao i robusnom tržištu rada.
- Činjenica nad kojom bi se trebali ozbiljno zamisliti je, međutim, kako je trenutačno snažan rast ostvaren nauštrb cjenovne konkurentnosti (s obzirom na najviši nominalni rast troška rada po satu na ljestvici EU od 15,1 posto u 2024.) te da u posljednje tri godine trošak rada (43,3 posto) raste znatno brže u odnosu na prosjek EU (16 posto) te brže od prosjeka CEE regije (38,5 posto) - zaključuje Stojić.
Indeks razvijen po uzoru na IFO
Hendal Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) pruža uvid u stanje poslovnog optimizma tijekom razdoblja od drugog kvartala 2021. do zadnjeg, prvog kvartala 2025. Ovaj indeks je razvijen po uzoru na renomirani indeks poslovne klime IFO instituta te je rezultat istraživanja provedenog na 400 gospodarskih subjekata koji se nalaze u sedam ključnih sektora gospodarstva (opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju; građevinarstvo; trgovinu na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila i motocikala; prijevoz i skladištenje; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; informacije i komunikaciju).
Agencija Hendal provodi kontinuirano kvartalno istraživanje s fokusom na ovih sedam sektora. Istraživanje obuhvaća postavljanje dva ključna pitanja svakom gospodarskom subjektu: Kako biste procijenili trenutnu poslovnu situaciju te kakva su vaša poslovna očekivanja za sljedećih šest mjeseci?
Prilikom obrade i prikazivanja podataka, drugi kvartal 2021. godine uzet je kao ‘bazna vrijednost‘ kako bi se mogli usporediti i analizirati rezultati budućih kvartala.