Hrvatska ima golem AI potencijal, no gospodarstvo presporo reagira

Hrvatska ima dobre temelje za stvarnu, pouzdanu i široku primjenu umjetne inteligencije koja je ključna za sljedeću fazu gospodarskog razvoja. Međutim, glavni izazov danas više nije dostupnost umjetne inteligencije, već brzina i opseg njezine primjene u gospodarstvu i javnom sektoru.

Bila je to središnja poruka konferencije povodom obilježavanja 30 godina Microsoftova poslovanja u Hrvatskoj, održane danas u Zagrebu. Tom prigodom govor je održao i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan koji je istaknuo da Hrvatska po ključnim digitalnim parametrima stoji iznad prosjeka Europske unije.

Naime, pokrivenost 5G mrežom iznosi 94,4 posto, optička pokrivenost kućanstava oko 75 posto, a digitalne vještine građana su na 59 posto. Podsjetio je i na projekt Centra dijeljenih usluga, kamena temeljca digitalne transformacije u Hrvatskoj, koji je u fazi nadogradnje vrijednoj 53 milijuna eura te se tiče uvođenja sustava umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.

Najsnažniji dio ministrova govora bio je usmjeren prema Bruxellesu. Kao tri ključna izazova naveo je preveliku reguliranost novih tehnologija, međusobnu koliziju propisa poput Digital Services Acta i Digital Markets Acta te sporost administracije.

– Nisam euroskeptik, podržavam ideju europskih integracija, ali moramo voditi računa da prevelika reguliranost ne naruši balans između zaštite osobnih podataka i istraživanja, razvoja i inovacija. Kada želite neki dio regulirati, od inicijalnog prijedloga do konačnog usvajanja prođe 5 do 7 godina. Pitanje je hoće li ta tema uopće više biti aktualna – upozorio je ministar.

Kristina Tikhonova i Damir Habijan

Habijan je otkrio i da pravosudni dužnosnici u Hrvatskoj već koriste alate umjetne inteligencije te je najavio potrebu za izradom smjernica za sigurnu upotrebu AI-ja u pravosuđu.

– Moramo napraviti jedan okvir, imati bar neke smjernice da se zna na koji siguran način koristiti te alate. Ne bih volio da osjetljivi podaci odu negdje van i da se, makar i nesvjesno, zloupotrebljavaju – poručio je ministar, najavivši sastanak s Microsoftom upravo na tu temu.

Važnost ulaganja u vještine

Da više nije pitanje trebamo li koristiti umjetnu inteligenciju, nego koliko brzo i odgovorno možemo kroz njezinu primjenu stvoriti stvarnu poslovnu i društvenu vrijednost istaknuo je Kalin Dimtchev, direktor Microsoftove regije Adriatic.

– Učeći od zrelijih tržišta, Hrvatska ima priliku preskočiti pojedine faze razvoja i ubrzati svoj napredak – izjavio je Dimtchev.

Kalin Dimtchev

Podsjetio je da oko 45 posto hrvatskih tvrtki koristi računalni oblak, dok se razina primjene umjetne inteligencije procjenjuje na oko 23,7 posto. Za manje europske ekonomije poput Hrvatske, istaknuo je, usvajanje AI-ja moglo bi donijeti pet do sedam posto rasta BDP-a u sljedećem desetljeću.

Također, više od pola milijuna učenika i nastavnika u Hrvatskoj danas ima pristup Microsoftovim alatima za učenje i suradnju, uključujući AI asistenta Copilot, te je Hrvatska iznadprosječno rangirana u EU po e-upravi i e-zdravstvu.

– Umjetna inteligencija mora raditi za sve, ne samo za vladu ili velike tehnološke tvrtke. Do 2030. godine oko 70 posto poslova će se promijeniti, a više od polovice odraslih u EU-u nema osnovne digitalne vještine. Zato je ulaganje u vještine najvažnija investicija koju možemo napraviti u ovom trenutku – zaključio je Dimtchev.

Najveći iskorak, dakle, dolazi iz sposobnosti organizacija da rade s vlastitim podacima, razvijaju kompetencije i AI ugrade u svakodnevni rad, dodala je Kristina Tikhonova, direktorica Microsoftova višedržavnog klastera Južne Europe.

– Upravo tu vidimo najveću razliku između onih koji stvaraju mjerljivu vrijednost i onih koji ostaju u fazi testiranja – rekla je Tikhonova.

Kristina Tikhonova

Pozvala se na podatak da takozvane 'frontier' tvrtke, koje AI duboko integriraju u redizajnirane procese, ostvaruju tri puta veći povrat na investiciju od prosjeka. Upozorila je da se kibernetički napadi danas događaju brzinom stroja te da se bez AI-ja više nije moguće obraniti u realnom vremenu.

Do 2028. godine, prema njezinim riječima, na tržište će ući milijarda AI agenata koji će funkcionirati kao dodatna radna snaga i zahtijevati potpuno novi okvir upravljanja.

Sigurnost i suverenitet

Ratko Mutavdžić, Microsoftov globalni voditelj savjetovanja za javni sektor, naglasio je da je digitalni suverenitet danas ključna odrednica organizacijske kontrole koja podrazumijeva sposobnost organizacije da u potpunosti upravlja vlastitim podacima te jasno razumije način njihove uporabe.

– Ta razina kontrole postaje temelj povjerenja u suvremenoj digitalnoj ekonomiji – istaknuo je Mutavdžić.

Jedini je među govornicima koji je osobno sudjelovao u otvaranju Microsoftova hrvatskog ureda 1996. godine. Nazvavši se 'dinosaurom' digitalnog doba, ilustrirao je tadašnje prilike činjenicom da je 94 posto hrvatskog tržišta prolazilo kroz privatizaciju, a danas umjetnu inteligenciju doslovno držimo u rukama.

Iznio je i zanimljiv paradoks, suprotno uvriježenom mišljenju da tehnološke tvrtke žele potpuno slobodno tržište, one zapravo aktivno traže bolji regulatorni okvir. Država koja u fokus stavi umjetnu inteligenciju i zamijeni 50 posto administrativnih aktivnosti AI agentima oslobodit će ljude za kvalitetniji rad, poručio je Mutavdžić.

Ratko Mutavdžić i Tomislav Vračić

Tomislav Vračić, Microsoftov regionalni direktor za tehnologiju, naglasio je da digitalni suverenitet nije moguć bez snažne kibernetičke sigurnosti koja je temelj povjerenja, kontrole i otpornosti u digitalnom svijetu.

– Umjetna inteligencija podiže sigurnost na novu razinu, od napredne detekcije prijetnji do proaktivne obrane. Organizacije koje kontinuirano ulažu u sigurnost ne samo da upravljaju rizicima, već stvaraju temelje povjerenja i otpornosti u digitalnom gospodarstvu – dodao je Vračić.

Predstavio je i pet stupova Microsoftove europske digitalne strategije, a to su povećanje infrastrukturnih kapaciteta u EU za 40 posto s više od 200 novih podatkovnih centara do 2027., čuvanje podataka unutar granica EU uz mogućnost korištenja vlastitih enkripcijskih ključeva, kibernetičku obranu temeljenu na iskustvima iz Ukrajine te društvenu ulogu kroz projekte digitalizacije kulturne baštine.

Posebno je upozorio na novu paradigmu kibernetičkih napada. Naime, hakeri danas više ne probijaju sustave na tradicionalan način, već koriste ukradene identitete, odnosno jednostavno se ulogiraju.

Microsoft je tijekom tri desetljeća izgradio snažan lokalni ekosustav te danas u Hrvatskoj zapošljava više od 50 stručnjaka i surađuje s više od sto partnerskih tvrtki i institucija, kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, CARNET i SRCE.

Istodobno, kroz programe podrške startupovima, gotovo 80 inovativnih hrvatskih tvrtki u posljednje četiri godine iskoristilo je oko pet milijuna dolara Azure kredita. Kroz paneuropske inicijative dostupni su besplatni programi edukacije putem platformi LinkedIn, Microsoft i GitHub Learn za razvoj digitalnih vještina.