Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

Piše: dr. sc. Goran Buturac

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekonomije.

Poslovna aktivnost je naročito dinamična na sjeverozapadu zemlje, u Gradu Zagrebu, te na obali za vrijeme pred-sezone, glavne sezone i post-sezone. Nedostatak kvalificirane i visokoproduktivne radne snage na tržištu stvara Hrvatskoj inflatorne pritiske.

Kako osigurati gospodarsku ekspanziju, uz istovremeno ublažavanje rasta cijena? Ulaganjem u ekonomiju znanja i tehnološkim napretkom. Usprkos tehnološkog zaostajanja, proces tehnološke konvergencije Hrvatske prema razvijenim zemljama EU-a je otpočeo. On je naročito izražen u posljednjih nekoliko godina pri čemu izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske raste brže u odnosu na prosjek zemalja EU-a.

Zemlje EU-a su u posljednjih nekoliko godina kontinuirano izložene vanjskim šokovima od korona-krize, preko krize energenata uslijed rusko-ukrajinskog rata, prijetnji i uvođenja Trumpovih carina do najnovijeg rata na Bliskom istoku i krize opskrbe energentima. Usprkos sporijem gospodarskom rastu, Europa uspijeva amortizirati sve negativne posljedice eksternih šokova.

Iako je dinamika rasta realnog BDP-a usporena, izbjegnuta je recesija, a inflacija se uspijeva održati u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima. Istovremeno, konkurencija na globalnom tržištu sve je izraženija. Uz SAD, glavni takmaci su azijske ekonomije: Kina, Japan, azijski tigrovi i Indija. Danas u 21. stoljeću, uslijed ubrzanog tehnološkog napretka na globalnim tržištima dominiraju ekonomije znanja – kompanije – tehnološki divovi koje inovativnim proizvodima i uslugama osvajaju izvozna tržišta.

Europa povećava izvoz visokotehnoloških proizvoda

Izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja Europske unije u razdoblju 2006.-2025. u prosjeku se godišnje povećavao 4,9 posto. Analiza trenda potvrđuje ubrzavanje rasta u posljednjih nekoliko godina. Pritom je izvoz u razdoblju 2021.-2025. u prosjeku godišnje rastao za 6,2 posto (slika 1). 

Slika 1. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Europske unije u trgovini visokotehnološkim proizvodima u razdoblju 2006.-2025.

Rast izvoza visokotehnoloških proizvoda praćen je uvoznim rastom. No, rast uvoza je sporiji pa se bilanca u trgovini visokotehnološkim proizvodima kontinuirano poboljšava. Kumulativno, izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a je u 2025. godini dosegnuo vrtoglavih 1,64 bilijuna eura, a uvoz 1,46 bilijuna eura. Istovremeno, vanjskotrgovinski suficit iznosio je 178 milijardi eura. 

Vodeći europski izvozni proizvodi visoke tehnologije su: lijekovi i farmaceutski proizvodi, zrakoplovstvo, svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni instrumenti, računala, optički instrumenti i uredski strojevi. 

Europa najviše visokotehnoloških proizvoda plasira na tržišta SAD-a, Velike Britanije, Kine i Švicarske.

Europski lider u proizvodnji i izvozu visokotehnoloških proizvoda je Njemačka. Ta zemlja je u 2025. godini realizirala 25 posto od ukupne vrijednosti izvoza visokotehnoloških proizvoda Europske unije. Slijede je Nizozemska s udjelom od 14,2 posto, Italija s udjelom 8 posto, Irska s udjelom od 7,7 posto i Belgija s udjelom od 6,6 posto.

Od ukupno 27 zemalja članica EU-a njih 10 ima pozitivnu bilancu u trgovini visokotehnološkim proizvodima, i to: Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Danska, Mađarska, Francuska, Austrija i Belgija (slika 2).   

Slika 2. Zemlje EU-a sa suficitom u trgovini visokotehnološkim proizvodima u 2025. godini

Njemačka stvara 42 posto ukupne vrijednosti suficita Europske unije u trgovini visokotehnološkim proizvodima. Vodeći izvozni visokotehnološki proizvodi Njemačke su: lijekovi; imunološki proizvodi i cjepiva; zrakoplovi, helikopteri i svemirske letjelice; medicinski instrumenti i uređaji; elektronički procesori. Visokotehnološki proizvodi zauzimaju 26,2 posto udjela u ukupnom robnom izvozu Njemačke. Kumulativno, visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi čine čak 71 posto ukupnog robnog izvoza Njemačke.

Hrvatska na velikoj prekretnici 

Približavajući se punoj zaposlenosti Hrvatska si je širom otvorila vrata velikog izazova, a to je tehnološki progres. To se ne odnosi samo na gospodarstvo, već i na društvo u cjelini. Pritom za malo, otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog koje je snažno integrirano u europski ekonomski prostor ključni izazov je ulaganje u proizvodnju visokotehnoloških proizvoda i plasman tih proizvoda na izvozna tržišta. 

Hrvatska to može postići razvojem ekonomije znanja. Znanje je danas najvažniji resurs kojim se stječu konkurentske prednosti i osvajaju tržišta. Ono nije samo razvojni resurs za potrebe gospodarstva, već i kultura življenja, ophođenja i etike. Za razvoj ekonomije i društva znanja važno je kontinuirano razvijati i prilagođavati sustav obrazovanja, stručne prakse, studentske međunarodne razmjene, nastavne programe sa suvremenim potrebama tržišta rada.

Izvoz visokotehnoloških proizvoda omogućuje moderan gospodarski razvoj te donosi niz strukturnih prednosti za domaće gospodarstvo: jačanje konkurentskih pozicija na međunarodnim tržištima, snažniji gospodarski rast i rast produktivnosti.

Kakvi su najnoviji trendovi? Iako obujmom relativno malen, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, se kontinuirano povećava od 2006. do 2025. godine (slika 3). U tom je razdoblju Hrvatska povećavala izvoz visokotehnoloških proizvoda u prosjeku godišnje za 7,7 posto. To je znatno veća stopa rasta u donosu na prosječnu stopu rasta zemalja EU-a koja je iznosila 4,9 posto. 

Slika 3. Izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske i Europske unije u razdoblju 2006.-2025.

Također, uočava se kako je Hrvatska od 2021. do 2025. ubrzala izvozni rast. U tom je razdoblju izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske u prosjeku godišnje rastao 8,3 posto. Istovremeno, izvoz Europske unije se povećavao 6,2 posto. 

Usprkos značajnom tehnološkom jazu kojeg Hrvatska ima u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, tj. smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja Europske unije. 

Kakva je tehnološka struktura hrvatskog izvoza?

Izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske raste znatno brže od rasta ukupnog robnog izvoza. To rezultira promjenom izvozne strukture u korist visokotehnoloških proizvoda. Udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu Hrvatske se u razdoblju 2021.-2025. povećao s 14,8 posto na 17,3 posto (slika 4).

Slika 4. Tehnološki sastav izvoza Hrvatske u razdoblju 2021.-2025.

Valja pridodati kako je ukupni robni izvoz Hrvatske po stanovniku i izvoz visokotehnoloških proizvoda znatno manji u odnosu na prosjek zemalja EU-a. Međutim, trend rasta izvoza visokotehnoloških proizvoda Hrvatske je ohrabrujući. Usporedo s pokrenutim procesom smanjivanja tehnološkog jaza u odnosu na Europu, mijenja se i izvozna struktura Hrvatske. Smanjuje se udio primarnih proizvoda i sirovina, a raste udio visokotehnoloških proizvoda.

Vodeći visokotehnološki proizvodi Hrvatske 

Među vodeće visokotehnološke proizvode Hrvatske ubrajaju se lijekovi; električni transformatori; izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči; imunološki proizvodi i cjepiva; ploče i ostali nosači za električno upravljanje ili za razdiobu električne struje; električni strojevi i aparati; dijelovi za zrakoplove i svemirske letjelice (slika 5).

Od vodećih visokotehnoloških proizvoda Hrvatska je u 2025. godini najviše izvezla lijekova i to u vrijednosti od 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura; izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči s izvozom od 538,6 milijuna eura i imunološki proizvodi i cjepiva s izvozom od 237,2 milijuna eura.

Zanimljivo je primijetiti kako Hrvatska plasira vodeće visokotehnološke proizvode u gospodarski najrazvijenije zemlje Europe i svijeta uključujući Njemačku, Italiju, Francusku, SAD, Austriju, Nizozemsku i Švedsku. Paralelno s povećanim izvozom visokotehnoloških proizvoda dolazi do postepenog skretanja plasmana od zemalja CEFTA-e prema gospodarski razvijenim zemljama Europske unije.

Slika 5. Top 10 visokotehnoloških proizvoda Hrvatske na izvoznim tržištima u 2025. godini

Najnoviji trendovi pokazuju kako gotovo svi vodeći visokotehnološki proizvodi Hrvatske bilježe znatno brži izvozni rast u odnosu na rast ukupnog izvoza. Pritom se ukupni robni izvoz Hrvatske u razdoblju 2022.-2025. povećao za 4,7 posto. Istovremeno, izvoz lijekova je rastao 44,5 posto; izvoz izolirane žice, kabela i ostalih izoliranih električnih vodiča povećao se za 19,1 posto, izvoz ploča i ostalih nosača za električno upravljanje ili za razdiobu električne struje rastao je za 64,2 posto dok se izvoz električnih transformatora gotovo udvostručio. 

Hrvatska na ljestvici zemalja EU-a

Uz Njemačku, koja je u apsolutnom iznosu najveći europski izvoznik visokotehnoloških proizvoda, zanimljivo je kako su predvodnice europskog izvoza visokotehnoloških proizvoda relativno male ekonomije poput Irske, Slovenije, Nizozemske, Belgije, Danske i Češke. 

Slika 6. Izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a po stanovniku u 2025. godini

Irska je europska zemlja s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku u 2025. godini. Pritom je izvoz iznosio 23.352 eura. Slijede je Slovenija s izvozom od 18.932 eura, Nizozemska s izvozom od 12.994 eura, Belgija s izvozom od 9.215 eura, Danska s izvozom od 6.067 eura i Češka s izvozom od 5.568 eura.

Tehnološki razvoj Irske jedan je od najznačajnijih primjera gospodarske transformacije u modernoj povijesti, pretvarajući zemlju iz pretežno agrarne ekonomije u globalno tehnološko središte. Irski glavni grad Dublin dom je mnogih globalnih tehnoloških divova kao što su Google, Meta, LinkedIn, Amazon i Microsoft. U Irskoj posluje na tisuće start-upova. Čitav proces praćen je kontinuiranim ulaganjem u visokokvalificiranu radnu snagu. Irska ekonomija temelji se na IT-u, cloud computingu, cyber sigurnosti, umjetnoj inteligenciji i digitalnom oglašavanju. Pritom se gotovo polovica robnog izvoza Irske odnosi na izvoz visokotehnoloških proizvoda.

Odmah iza Irske na ljestvici europskih zemalja s najvećim izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku se pozicionirala Hrvatskoj susjedna Slovenija. Vodeći slovenski visokotehnološki sektori uključuju robotiku pokretanu umjetnom inteligencijom, farmaciju, zrakoplovstvo i napredne električne uređaje. Visokotehnološki proizvodi čine čak 47 posto ukupnog robnog izvoza Slovenije. Kumulativno, visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi zauzimaju impresivnih 72 posto ukupnog robnog izvoza Slovenije što sve zajedno pozicionira tu zemlju među tehnološki najrazvijenije strukture na europskom kontinentu.

Hrvatska se, mjereno izvozom visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja. Izvozom visokotehnoloških proizvoda od 1.136 eura po stanovniku, Hrvatska značajno zaostaje za tehnološki najrazvijenijim zemljama Europe. Irska izvozi 20,6 puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku nego Hrvatska, Slovenija 16,7 puta, Nizozemska 11,4 puta, Belgija 8,1 puta, Danska 5,3 puta, a Češka 5 puta. Usprkos značajnom tehnološkom zaostajanju, Hrvatska je otpočela proces smanjivanja tehnološkog jaza.

Kakva je budućnost hrvatskog izvoza visokotehnoloških proizvoda?

Izvoz visokotehnoloških proizvoda ključan je za moderan gospodarski razvoj Hrvatske, jer donosi niz strukturnih prednosti u odnosu na izvoz sirovina, radno-intenzivnih proizvoda i proizvoda niske tehnologije. Proces tehnološkog napretka i konvergencije prema razvijenim zemljama EU-a za Hrvatsku nema alternativu. Tim više, jer su tržišne okolnosti praćene približavanjem punoj zaposlenosti zrele za tehnološke iskorake. 

Zašto je za Hrvatsku toliko važan tehnološki progres? 

Prvo, visokotehnološki proizvodi ostvaruju najviše marže, što znači da se uz manje utrošenih materijalnih resursa može realizirati znatno veća profitabilnost. Drugo, usmjerenost na inovacije i nova tehnološka rješenja jačaju konkurentske pozicije zemlje na izvoznim tržištima i povećavaju produktivnost gospodarstva.

Treće, izvoz visokotehnoloških proizvoda često je vrlo otporan na eksterne šokove kojima su relativno najviše izložene upravo male ekonomije poput Hrvatske. Četvrto, visokotehnološka proizvodnja potiče ulaganja u istraživanje i razvoj, čime se stvara "know-how" i zadržava visokokvalificirana radna snaga u zemlji. I konačno, ubrzani razvoj tehnologije otvara širom vrata novim idejama, inovativnim tehnološkim rješenjima i aplikacijama kojima se može uspješno konkurirati na domaćem i inozemnim tržištima. 

Sve više je domaćih tvrtki koje su prepoznale ovaj izazov današnjice i uspješno se pozicionirale na tržištu. Domaće tržište šalje jasne signale obrazovnom sustavu o zanimanjima koja su im potrebna za daljnji razvoj poslovanja i tehnološke iskorake. 

Pregledom oglasa za zaposlenje uočava se velika potražnja na tržištu već za studentima završnih godina studija. Između ostalog, vrlo atraktivna zanimanja su u području softverskog inženjerstva, poslovne analitike, umjetne inteligencije, robotskih sustava, računalnog programiranja, programiranja baza podataka, računovodstva, marketinga, poslovne informatike i sl. Za tehnološke iskorake potrebna je izgradnja bazena visokokvalificirane radne snage. 

Poslovna aktivnost na tržištu je vrlo dinamična na što ukazuju i podaci o kretanju zaposlenosti.  Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najveći relativni rast broja zaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju prosinac 2015.- prosinac 2025. je zabilježen u djelatnosti računalnog programiranja. Pritom je broj zaposlenih u toj djelatnosti porastao čak 3 puta i to sa 11.892 na 35.623 djelatnika. Istovremeno, i u ostalim visokokvalificiranim djelatnostima zapaža se osjetan rast broja zaposlenih.

U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima broj zaposlenih je povećan za 38,2 posto, u djelatnosti obrazovanja za 23,7 posto, u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za 37 posto, a u djelatnosti instaliranja strojeva i opreme za 74 posto. 

Izdašna ulaganja u obrazovanje, stručnu praksu, dodatne edukacije, studentsku razmjenu, prilagodbu nastavnih programa, otvaranje novih nastavnih programa nisu trošak već najbolja investicija za ekonomiju i društvo. Tehnološki napredak i ekonomija znanja trasirat će put Hrvatske prema modernoj i konkurentnoj ekonomiji na europskom i globalnom tržištu. Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost gospodarstva i time otvorit prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovnika Hrvatske. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već duže vrijeme.

Osim smjera, od neupitne važnosti je i dinamika tehnološkog napretka. Uvažavajući svekoliku dobrobit i pozitivne učinke inovacija na gospodarstvo i društvo, u narednom razdoblju je potrebno analitički pratiti tijek samog  procesa, uključujući smjer, dinamiku, strukturu i možebitna ograničenja.