Burzovne robe: Cijene energije, plemenitih metala i agri roba pale, a industrijskih metala porasle

Nikad mirno i dosadno na tržištima burzovnih roba. Na tjednoj razini pale su cijene energije, kao i plemenitih metala i agri roba, dok su cijene industrijskih metala porasle. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) trenutno je 581,5 bodova, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) 106,5 bodova. S&P500 indeks i dalje iznad 4.000 bodova, indeks straha VIX je iznad 21, dok je dolarski indeks DXY blizu 104 boda. Odnos EUR/USD pao je ispod razine 1,07.

Ne smiruje se situacija na geopolitičkoj šahovskoj ploči. Strah od vojne eskalacije u Ukrajini raste. Prvi put još od Hladnog rata, ruski ratni brodovi izašli su na more noseći taktičko nuklearno naoružanje. Mnoge zapadne zemlje pozivaju svoje građane da ne putuju u Rusiju i Bjelorusiju te da odmah napuste navedene zemlje. NATO članice složile su se pojačati potporu obrambenom potencijalu Gruzije i Moldavije te savez smatra da članice moraju biti spremne na rat s Rusijom koji će trajati godinama. Nadalje, savez planira poslati 40 tisuća vojnika, sa zračnim i pomorskim oružjem u Istočnu Europu kako bi udvostručio broj operativnih borbenih jedinica.

Rušenje kineskih balona i ostalih objekata iznad američkog teritorija ukazuje na porast napetosti u odnosima SAD-a i Kine. Nešto što svakako treba pratiti. Kina je izjavila da će surađivati zajedno s drugim članicama BRICS-a na analizi i ubrzanju zahtjeva novih država zainteresiranih za pridruživanje bloku.

Inflacija ostaje dio svakodnevnice 

Podaci o inflaciji u SAD-u pokazuju inflaciju od 6,4 posto, što je više od očekivanja tržišta (6,2 posto). Iznenađenje za tržište, no ne i za FED. To je utjecalo na jačanje dolara, a nakon svega može se zaključiti da će inflacija (premda je vrhunac inflacije odavno iza nas) i visoke kamatne stope još neko duže vrijeme biti dio naše svakodnevnice.

Rast kamatnih stopa doveo je do pada stope inflacije zadnjih mjeseci, no pad je većinom rezultat pada cijena roba na svjetskim tržištima. Predsjednik Powell je izjavio na sastanku Ekonomskog kluba u Washingtonu da će kamatne stope u SAD-u rasti više nego što to tržište očekuje.

Za očekivati je da FED podigne kamatne stope iznad razine inflacije (kroz kombinaciju podizanja kamatnih stopa i pada stope inflacije), jer im je cilj cjenovna stabilnost i maksimalna zaposlenost. Trenutno je stopa nezaposlenosti na najnižoj razini u zadnjih 50 godina i plaće stalno rastu. Plaće, zajedno s baznim sirovinama, su među od glavnim pokretačima inflacije, jer stimuliraju potrošnju. ECB bi mogla podići kamatne stope iznad 3,5 posto te ih ne planira snižavati ove godine, a sve s ciljem stavljanja inflacije pod kontrolu.

MMF upozorava da moramo misliti na nezamislivo dok živimo u svijetu koji je sve više izložen riziku od šokova. Nezamislivo je globalno restrukturiranje duga, putem inflacije i CBDC-a. Ovakve izjave služe za stvaranje straha, najdragocjenije valute za upravljanje i usmjeravanje javnog mišljenja.​ Projeciran je prosječni godišnji rast američkog deficita od 2 bilijuna dolara za predstojeću dekadu.

Da pobliže stavimo američki dug u neku prespektivu, dovoljno je reći da bi otplate federalnih kamata uskoro mogle premašiti izdvajanja za vojnu potrošnju SAD-a, a vojna industrija u SAD-u je ujedno i njihova najveća industrija. Američki dolar izgubio je 98 posto svoje kupovne moći od početka prošlog stoljeća.

Rast potražnje i potencijalni deficit nafte

Cijena nafte Brent i dalje je oko 84 $/bbl, premda je prošli tjedan u jednom trenutku pala ispod 82 $/bbl i činilo se da bi opet mogla testirati granicu od 80 $/bbl. Optimizam oko oporavka kineske potražnje s jedne strane te rast zaliha nafte u SAD-u i konstantna zabrinutost oko globalnog ekonomskog usporavanja s druge strane ključni su faktori koji utječu na kretanje cijene nafte u ovom trenutku.

IEA je za 2023. projicirala rast potražnje za naftom što bi, zajedno s najavljenim smanjenjem proizvodnje nafte od strane članica OPEC+ zemalja, trebalo dovesti do deficita ponude u drugoj polovici godine. SAD planira otpustiti dodatnih 26 milijuna barela nafte iz svojih rezervi što će utjecati na ponudu na tržištu.

No, istovremeno se očekuje rekordna proizvodnja u ožujku nafte iz škriljevca. Rast kamatnih stopa te jači dolar mogli bi staviti dodatni pritisak na rast cijene nafte.

Cijene plina TTF pale su ispod 50 €/MWh, najnjiža razina još od kraja kolovoza 2021. godine. Ova razina cijene je gotovo 85 posto niža od rekordne razine iz kolovoza prošle godine. Skaldišni kapaciteti su skoro 64 posto puni, temperature su iznad prosjeka, uvozi LNG-a su rekordni, a raste i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

U fokusu izvozni koridor iz Ukrajine

Glavno pitanje u agri svijetu ovih dana ponovno je izvozni koridor iz Ukrajine. Otežane isporuke samo se povećavaju. Trenutno 108 brodova, s oko 1,4 milijuna tona roba čeka na inspekciju u Turskoj kako bi mogli nastaviti plovidbu prema krajnjim destinacijama.

Najveću korist od toga logističkog kaosa imaju EU proizvodi, koji su najviše pogođeni poplavom proizvoda iz Ukrajine na destinacijskim tržištima. Ukrajinske luke, koje imaju ograničen gaz, suočavaju se s nedostatakom barži za pretovar roba iz Ukrajine do luke Connstanza na Crnom moru u Rumunjskoj, pa su vozarine na Dunavu porasle 30-ak posto u posljednjih tjedan dana.

To je znak o porastu neizvjesnosti oko produljenja koridora, a pojedini operateri odlučuju se za manje rizične logističke opcije, ali skuplje. Od početka rata, pretovar roba baržama iz plitkih ukrajinskih luka na jugu zemlje, kao što su Reni ili Ismail, postao je jedan od značajnih načina za izvoz roba iz Ukrajine. Osobno ipak smatram da će se izvozni koridor produžiti (kao i zadnji puta u studenom kada je bio sličan narativ) jer obje zemlje imaju više koristi od toga da on funkcionira nego da se zatvori, ali u slijedećih mjesec dana još će se puno o tome pričati što će imati utjecaja na cijene žitarica.

Generalno, outlook za žitarice je neizvjestan. Na jednoj strani imamo inflaciju, važan bearish faktor, koji podupire rast kamatnih stopa, vadi likvidnost sa tržišta i usporava potrošnju.

S druge strane imamo bullish odnos razine zalihe i potrošnje, što znači da bilo kakav pad proizvodnje ili smanjenje trgovine može imati značajne posljedice. Na sve ovo treba nadodati vremenske prilike/neprilike, te rat u Ukrajini, dva vrlo eksplozivne faktora.

Čekaju se prve procjene za proizvodnju 

Ovaj tjedan mogao bi donijeti nekoliko iznenađenja. Tjedan je započeo produženim vikendom na američkim tržištima zbog praznika u ponedjeljak (President Day) te su burze bile zatvorene. Za utorak je najavljeno obraćanje Putina. Tu se nikad ne zna što se može objaviti. Krajem tjedna je i USDA Annual Forum na kojem će biti objavljene prve procjene za američku proizvodnju u 2023. što je prvi mjerodavni podatak za novu sezonu.

Za kraj, u petak je dan kada ističu opcije za najbliže futures ugovore, što uvijek dovodi do povećane volatilnosti na burzama. Prema zadnje dostupnim podacima (zbog tehničkih problema, isti nisu objavljivani tri tjedna što je presedan), operateri su kratki (short) na pšenici MATIF, te rekordno kratki na CBOT-u.

Na sve ove nadovezuju se jaki fundamenti i povećan rizik za dosta otvorenih pozicija na burzama na žitaricama. Kolaps cijene plina ima velikog utjecaja i na cijene umjetnih gnojiva, čija je cijena na globalnim tržištima pala na razine prije rata. Trenutno su cijene 40 posto niže nego u 2022., ali potražnja je i dalje slaba. Vremenski uvjeti u Europi za sada stabilni. U Argentini, nije toliko dobro, dok su u Brazilu uvjeti puno povoljniji. Generalno, za Južnu Ameriku procjena proizvodnje soje iznosi 210 mil  tona, što je 18,5 posto ili 32 milijuna tona više nego prošle godine.

M&A operacije se intenziviraju u sektoru rudarstva zlata. Neke zemlje ga počinju koristiti kao sredstvo razmjene. Globalna potražnja za zlatom prošle godine porasla je za 18 posto, dosegnuvši najvišu razinu u više od desetljeća. U 2022. Centralne banke kupile su 1,14 tona zlata, u vrijednosti 70 milijarde dolara. Ukupno tržište zlata iznosi oko 3,5 tona godišnje. Kina je vodeći svjetski proizvođač zlata, ali i dalje uvozi velike količine ovog plemenitog metala. Narodna banka Kine masovno kupuje zlato zadnja tri mjeseca. Prošle godine kineski uvoz zlata dosegnuo je najvišu razinu od 2018. godine.