Iranski poduzetnici: Od eBaya i Ubera do projekata u Hrvatskoj
Iranska dijaspora u Silicijskoj dolini dokazala je nevjerojatnu otpornost i inovativnost u stvaranju najmodernijih digitalnih platformi
Iran je ponovno u središtu međunarodne javnosti zbog ratne situacije i rastućih geopolitičkih napetosti. Dok političke i sigurnosne teme dominiraju naslovnicama, rjeđe se govori o poduzetnicima iranskog podrijetla koji su posljednjih desetljeća snažno obilježili globalnu tehnološku i digitalnu ekonomiju.
Unatoč sankcijama, međunarodnoj izolaciji i složenom poslovnom okruženju, iranski poduzetnički kapital, osobito kroz dijasporu pokazao je iznimnu otpornost. Od Silicijske doline do Teherana, poduzetnici iranskih korijena stoje iza nekih od najutjecajnijih svjetskih kompanija.
Globalni lideri iranskog podrijetla
Jedan od pionira internetske ekonomije je Pierre Omidyar, osnivač eBay-a. Sredinom 1990-ih pokrenuo je online aukcijsku platformu koja je demokratizirala digitalnu trgovinu i omogućila milijunima malih prodavatelja pristup globalnom tržištu. eBay je postao simbol prve generacije internetskih disruptora, a Omidyar je kasnije kroz investicijske fondove i filantropske projekte nastavio ulagati u medije, tehnologiju i društvene inovacije.
Na čelu jedne od najpoznatijih svjetskih tehnoloških kompanija nalazi se Dara Khosrowshahi, izvršni direktor Ubera. Prije preuzimanja Ubera vodio je Expedia Group, gdje je značajno proširio globalni doseg kompanije. U Uber je došao u razdoblju ozbiljnih reputacijskih i operativnih izazova te se usmjerio na stabilizaciju poslovanja i dugoročnu održivost.
Cloud revolucija i mobilne platforme
Jedan od ključnih aktera 'cloud revolucije' je Arash Ferdowsi, suosnivač Dropboxa. Kao student MIT-a razvio je rješenje za jednostavnu sinkronizaciju datoteka između različitih uređaja. Dropbox je ubrzo prerastao u globalnu platformu i postao temelj digitalne suradnje brojnih tvrtki i pojedinaca.
U segmentu društvenih aplikacija istaknuo se Sean Rad, suosnivač Tindera. Njegov model 'swipe' i koncept obostranog pristanka (tzv. double opt-in) promijenili su način na koji funkcioniraju aplikacije za upoznavanje te postavili nove standarde u dizajnu mobilnih proizvoda i modelima monetizacije temeljenima na pretplatama.
Posebno mjesto zauzima Anousheh Ansari, poduzetnica i investitorica te prva Iranka koja je otputovala u svemir. Kao suosnivačica tehnološke kompanije Telecom Technologies i kasnije direktorica inovacijskih projekata, povezala je poduzetništvo, tehnologiju i svemirsku industriju.
Digitalni divovi unutar Irana
Unatoč međunarodnim ograničenjima, unutar Irana razvijene su snažne domaće digitalne platforme. Braća Hamid Mohammadi i Saeed Mohammadi osnivači su Digikale, najveće platforme za internetsku trgovinu u zemlji. Od specijalizirane online trgovine elektronikom razvili su dominantni marketplace s milijunima korisnika i širokim asortimanom proizvoda.
Hessam Armandehi razvio je Cafe Bazaar, vodeću iransku platformu za distribuciju Android aplikacija, koja je postala ključni kanal za lokalne developere.
U segmentu digitalnih usluga istaknula se Nazanin Daneshvar, koja je osnovala Takhfifan, platformu za grupne popuste koja je doprinijela digitalizaciji malog i srednjeg poduzetništva.
Iranski poduzetnici u Hrvatskoj
Zasad su se u Hrvatskoj pojavila dva iranska poduzetnika s najavljenim projektima koji još nisu realizirani. Prvi je projekt Prukljan kod Skradina, s kojim se u javnosti povezivao britansko-iranski poduzetnik Ali Parsa, zamišljen je kao turistički kompleks vrijedan oko 300 milijuna eura koji uključuje golf terene, hotel, vile i prateće sportsko-nautičke sadržaje na gotovo 200 hektara zemljišta uz Prukljansko jezero.
Formalni investitor je tvrtka Dalmatia Sport and Health Resort iz Splita, dok su s Parseom povezane tvrtke sudjelovale kroz financijska jamstva. Iako je projekt nakon dugog postupka dobio odobrenje države, realizacija je spora jer su u tijeku dodatne procedure, studije utjecaja na okoliš i administrativne pripreme, a dio lokalne javnosti i ekoloških udruga izražava zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na okoliš.
Drugi je ambiciozan projekt tematskog parka LegendLand kojeg je pokrenuo Hesam Qaydi, poduzetnik iranskog podrijetla s ambicijom razvoja velikog zabavnog parka. Qaydi živi u Hrvatskoj od 2014. godine i projekt vodi ga kroz svoju tvrtku Happy Summer Sky. Park je zamišljen kao prvi veliki slavenski tematski park u južnoj Europi s više zona inspiriranih hrvatskom poviješću, legendama i kulturama, te bi trebao uključivati i vodeni park, hotelske kapacitete i više od 40 atrakcija, a cilj mu je postati značajna turistička destinacija.
Projekt se često u medijima opisuje kao vrlo ambiciozan i skup (procjenjuje se na oko milijardu eura), ali i kao 'teorijski', jer još nije osiguran konkretan investicijski plan, građevinske dozvole niti je potvrđena lokacija.
