Ljekarna u kojoj je radio Danteov praunuk radi u Zagrebu još od 1355.
Gornjogradska ljekarna i danas posluje pod povijesnim grbom crnog orla
Gornjogradska ljekarna K crnom orlu prvi put se spominje 6. ožujka 1355. u parnici vlasnika Jacobusa apotecariusa i krznara Jakova
Gornjogradska ljekarna u Kamenitoj 9, na tadašnjem Gradecu, neprekinuto radi već 671 godinu. Moguće je da je Kaptol imao stariju ljekarnu, s obzirom da su u srednjem vijeku ljekarnici najčešće bili svećenici.
No, ljekarna 'K crnom orlu' prva se spominje u povijesnim dokumentima 6. ožujka 1355. godine.
Prvi ljekarnik Gradeca
Tada je zabilježena parnica između tadašnjeg vlasnika ljekarne Jacobusa i krznara Jakova. Jacobus je vjerojatno stigao iz sjeverne Italije i stekao status građanina Gradeca.
Stanovao je u kući arhiđakona Nikole sa suprugom Katom i ondje, čini se, imao gradsku ljekarnu (apotheca civitatensis). Pojavljuje se u sudbenim zapisnicima do 1365. kao parničar i kao svjedok, najčešće pod imenom Jacobus apotecarius.
Najstarija – Ljekarna Male braće
Najstarija ljekarna s kontinuiranim radom na tlu Hrvatske Ljekarna Male braće sačuvana je do danas u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku iz 1317. Ljekarna u Trogiru spominje se još 1271., i bila je među prvima u Europi, ali nije utvrđen kontinuitet njezina poslovanja.
Tijekom povijesti gornjogradska ljekarna bila je uglavnom u vlasništvu stranaca. Najčešće su to bili trgovci koji su pružali ljekarničke usluge, a u dokumentima su spominjani kao „štacunari", „kramari", „stacionariusi" ili „apothecariusi".
Danteov praunuk u Zagrebu
Uz venecijanske obitelji područje Gradeca kao gradskog središta nastanile su i obitelji iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighieria nakon napuštanja Verone živio u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu i radio upravo u gornjogradskoj ljekarni.
K crnom orlu
U statutu grada Zagreba iz 1425. godine, po prvi put se spominje službeni naziv ove ljekarne „Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram„ - Gradska ljekarna K crnom orlu). Grb ljekarne s grbom grada Zagreba, i danas se ponosno koči na pročelju kuće u kojoj ljekarna posluje u sklopu Gradske ljekarne Zagreb.
Čini se da je podudaranje naziva ljekarne s onom najstarijom europskom u Trieru samo koincidencija. Naime, crni orao bio je u srednjem vijeku čest motiv u heraldici i nazivima cehova, krčmi i apoteka.
Uostalom, pod istim su nazivom poslovale ljekarne u drugim gradovima – među ostalim u Karlovcu, Koprivnici i u Petrinji koja više ne postoji.
Tajni ljekarnički recepti
Na svojim web stranicama Gradska ljekarna podsjeća na prošlost. U laboratoriju ljekarne K crnom orlu izrađivali su se magistralni i galenski pripravci i specijaliteti u duhu vremena. Recepturu su ljekarnici držali najstrožom profesionalnom tajnom.
Kućni specijaliteti prodavali su se u ljekarni ili isporučivali poštom te bili prezentirani na raznim sajmovima. Najpoznatiji patentirani pripravci bili su:
Reumatis - lijek protiv kostobolje, reume i gihta, Dermoval za liječenje kožnih bolesti, Modrilo za liječenje domaćih životinja, želučane Markove kapljice protiv raznih crijevnih tegoba, želučani čaj Dr. Havličeka, Iron protiv slabokrvnosti i za jačanje otpornosti, Lactosot koji treba uzimati kod upale dišnih putova, kašlja i tuberkuloze, Sanitas protiv kurjih očiju, Migraen ulje protiv glavobolje, Siquid sredstvo protiv znojenja nogu i Azella protiv ozeblina.
Vjera Rojc – prva ljekarnica
Tek su u ranijoj prošlosti gornjogradsku ljekarnu u zakup uzimali i domaći ljekarnici. Zanimljiva je činjenica da je tek u dvadesetom stoljeću vlasništvo gornjogradske ljekarne preuzela Vjera Rojc kao prva žena u povijesti vlasništva ljekarni na našem području.
Grožđana mast kao suvenir
U gornjogradskoj ljekarni i danas se, uz redovitu ponudu lijekova, izrađuju izvorni pripravci – nasljednici srednjovjekovne galenske tradicije. Najpoznatiji među njima je grožđana mast, tradicionalni proizvod Galenskog laboratorija Gradske ljekarne. Pakirana u kutijice s motivom Kamenitih vrata, postala je jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih suvenira.
