Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Petrokemija uspješnije posluje kad ne proizvodi nego kad su postrojenja u punom pogonu

16. Veljača 2024.
Petrokemija

Prilično je bizarna situacija da većinski vlasnik neke kompanije najavi dokapitalizaciju, njezina uprava sazove skupštinu na kojoj bi se odluka o dokapitalizaciji trebala donijeti, a onda se na sjednici skupštine ne pojavi nitko u ime većinskog vlasnika. No u priči o kutinskoj Petrokemiji bizarne situacije, od osnivanja i djelovanja Stožera za obranu Petrokemije, koji je više od dva desetljeća onemogućavao modernizaciju kompanije, pa do činjenice da kutinska tvrtka gotovo uspješnije posluje kad joj proizvodna postrojenja ne rade nego kad su u punom pogonu, nisu nikakva novost.

Potkraj travnja navršit će se prva godišnjica otkad je turska grupa Yıldırım stekla 54,52 posto Petrokemijinih dionica​ i tako preuzela poslovanje i upravljanje tvrtkom. U tom trenutku, zbog visokih cijena prirodnog plina i europskih emisijskih jedinica za CO2, proizvodna postrojenja u tvornici u zastoju su bila više od godinu dana. Zastoj u proizvodnji počeo je ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu, zbog čega je ukupna proizvodnja mineralnih gnojiva 2022. u Kutini smanjena za čak 78 posto u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je već znatno pala u odnosu na 2020. Iako je zbog visokih cijena gnojiva bila znatno smanjena i potražnja za njima, ono što je bilo proizvedeno i na zalihama u Kutini nije moglo podmiriti potrebe hrvatskog tržišta, stoga je Petrokemija prešla na nabavu gnojiva iz uvoza, što je prilično ublažilo 40-postotni pad prihoda ostvarenih prodajom gnojiva.

Međutim, zbog zastoja proizvodnje drastično se promijenila struktura prihoda kutinske tvornice. Dok su prihodi od prodaje 2021. činili 97,5 posto ukupnih prihoda kompanije, 2022. njihov je udjel u ukupnim prihodima pao na 48,5 posto. Ostatak ukupnih prihoda, 88 milijuna eura, Petrokemija je ostvarila prodajom viška jedinica EUA ​(CO2) jer zbog zastoja u proizvodnji nije ni blizu iskoristila dopuštenu količinu emitiranih emisija.

Tako je, zato što cijele godine nije proizvodila i nije morala plaćati 90 eura po svakoj jedinici štetnog plina viška emitiranog u okoliš, već je, naprotiv, svoje jedinice EUA mogla prodavati, 2022. završila s ukupnim prihodom od 262 milijuna eura, što je, doduše, bilo desetak posto manje nego u rekordnoj joj prethodnoj godini, ali i s 10,6 milijuna eura neto dobiti, za razliku od 750 tisuća gubitka ostvarenoga 2021., u kojoj je jedinice EUA, kojima je u toj godini cijena bila utrostručena, morala kupovati. 

Proizvodnja u najvećem industrijskom postrojenju u Hrvatskoj nanovo je pokrenuta tek u srpnju prošle godine, dva i pol mjeseca otkad ga je preuzela Yıldırım Grupa. Dotad se cijena plina, najvećeg troška u Petrokemijinu poslovanju, relativno stabilizirala na oko 35 eura za megavatsat, što je oko 85 posto manje nego na vrhuncu krize, a mineralna su gnojiva od ljetos bila upola jeftinija nego godinu prije, što je uoči jesenske sjetve ponovno povećalo potražnju za njima. Kako je u tim uvjetima Petrokemija poslovala u prošloj godini, nismo uspjeli doznati. Na sva naša pitanja upućena Upravi dobili smo samo jedan jedini kratak odgovor.

– Uprava Petrokemije d. d. nema komentara na postavljena pitanja te napominjemo da su većina informacija koje ste tražili poslovno osjetljive informacije - poručili su iz Petrokemije.

 Za skupštinu Petrokemije, koja prošlog tjedna nije održana zbog toga što se na njoj nije pojavio nitko od većinskih vlasnika, Yıldırım je predložio donošenje odluke o dokapitalizaciji izdavanjem novih dionica po cijeni od 1,0272 eura uplatom uloga u novcu, i to od najmanje 70 milijuna do najviše 140 milijuna eura. Tako bi se temeljni kapital podignuo sa sadašnjih 55 milijuna eura na najmanje 125 milijuna, odnosno najviše 195 milijuna eura.  

Neslužbeno doznajemo da je razlog Yıldırımova nedolaska na skupštinu to što se država, koja putem CERP-a i tvrtki u državnom vlasništvu i dalje raspolaže s 45,17 posto vlasničkog udjela u Petrokemiji, nije na vrijeme pripremila za svoju odluku kako će glasati o prijedlogu dokapitalizacije: hoće li jednostavno pustiti Yıldırımu da sâm dokapitalizira Petrokemiju sa 70 milijuna eura i tako poveća svoj vlasnički udjel u njoj na 80 posto ili će i sama dokapitalizaciju podebljati za još 70 milijuna te tako zadržati postojeće vlasničke odnose u Petrokemiji?

Rasplet bi se trebao dogoditi 6. ožujka, kad je sazvana nova sjednica skupštine.

Više detalja o sudbini Petrokemije možete pročitati u ostatku članka u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

26. svibanj 2024 03:38