Svi poslovni buzzwordovi su nestali, ostala je samo – umjetna inteligencija. Barem je tako u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje tvrtke, kada govore o ključnim temama, govore o umjetnoj inteligenciji. Potvrdila je to danas Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), na konferenciji čija je tema danas bila kako i hrvatske tvrtke mogu uskočiti u vlak uspješnog uvođenja umjetne inteligencije u svoje poslovanje. No da i u Hrvatskoj već skoro sve tvrtke u nekom obliku koriste umjetnu inteligenciju istaknuo je Davor Aničić, direktor agencije za umjetnu inteligenciju VelebitAI, navodeći primjere primjene – od ispravljanja gramatičkih grešaka pri pisanju na stranom jeziku, do ubrzavanja i optimizacije proizvodnih procesa te boljih rezultata marketinških i prodajnih aktivnosti.
Razlog velikog zanimanja za AI je, naravno, obećanje porasta produktivnosti i konkurentske prednosti. Međutim, kako je više puta istaknuto tijekom konferencije, unatoč golemom potencijalu koji umjetna inteligencija može donijeti poslovanju, pri njezinom uvođenju u procese pred čelnicima kompanija još stoje brojni izazovi. Umjetne inteligencije, naime, nema bez ključne stavke – podataka. Naglasio je to Ante Laušić, menadžer u tvrtki Poslovna inteligencija, koja se bavi integracijom naprednih analitičkih sustava, pa tako i umjetne inteligencije.
– Kompanije moraju upravljati svojim podacima, imati kvalitetne i dobre podatke te ih iskoristiti kroz umjetnu inteligenciju za unaprjeđivanje poslovanja. Također, kao i kod svake tehnologije, tako i kod umjetne inteligencije, uspješne implementacije AI-ja nema bez ljudi, stoga je zadaća svih nas da radimo na daljnjoj edukaciji ljudi kako bi znali prihvatiti nove tehnologije i iskoristiti umjetnu inteligenciju u svojim kompanijama – rekao je Laušić.
Što i kako s podacima
Poanta priče je, dakle, da jedino uz kvalitetne i dobre podatke iz povijesti poslovanja AI može dati dobru procjenu budućeg poslovanja, primjerice, cash flowa, troškova i slično. No iako su podaci ključan preduvjet, oni su i dalje najveća barijera u uvođenju AI-ja u poslovanje. Nove je tehnologije teško integrirati u postojeću organizaciju tvrtke, procese, način rada, pa i razmišljanja zaposlenika, a za neke je manje tvrtke jedna od prepreka i visoka cijena te tehnologije.
– Treba znati što s podacima, imati infrastrukturu i ekspertizu. Međutim, ni to nije dovoljno. Treba dizajnirati AI kao tehnologiju, ubaciti ju u postojeće aplikacije i procese, ali napraviti to uz minimalnu disrupciju postojećih procesa za ljude koji su već u firmi. Također, potrebno je definirati operativni model. Na kraju, ali ne i manje bitno, važno je privući i educirati ljude, definirati nove uloge u organizaciji i pripremiti ljude na sve promjene koje dolaze – kaže Laušić.
Interni ‘šampioni‘ AI-ja
Prema Laušićevom iskustvu rada s klijentima, u koju god da kompaniju dođu, jedna od tema uvijek bude AI. Primjećuje da u dosta slučajeva uvođenja AI-ja prvo treba krenuti korak unazad – definirati podatkovnu strategiju, napraviti infrastrukturu i osigurati podatke – pa tek onda na ispravan način uvesti AI. Svaki takav projekt, kaže Laušić, zahtijeva maksimalnu uključenost menadžmenta i uprave, jer bez toga se ne mogu napraviti veliki iskoraci.
O važnosti ljudi i internih tima kod uvođenja umjetne inteligencije u tvrtki moglo se čuti i tijekom panel-rasprave o koristima AI-ja za tvrtke. Aničić je, primjerice, naglasio važnost internih ‘šampiona‘, ljudi u tvrtki koji će o AI-ju razgovarati i s upravom i s ostatkom kolektiva te koji razumiju i prepoznaju načine njezine primjene.
– Imali smo zahtjeve klijenata koji su htjeli da im riješimo sve probleme – to je nerealno očekivanje. Potrebno je razumijevanje što sve ova tehnologija može. Nemojte niti ulaziti u projekt ako vidite da očekivanja nisu realna i smanjite rizik – poručio je Aničić okupljenim menadžerima i direktorima.
Morate imati interni tim da znate što zapravo želite s umjetnom inteligencijom, dodao je i Ivan Maglić, regionalni menadžer tvrtke Calisto, zastupnika američke istraživačke tvrtke Gartner za Hrvatsku, uz napomenu da često interni tim bude prekasno uključen u uvođenje AI-ja.
– Neka AI bude nešto konkretno, što donosi vrijednost. Najveći benefiti AI-ja su u prodaji i korisničkoj podršci, gdje ti novi alati mogu pomoći da radite posao brže i efikasnije. A da biste to mogli, morate znati što raditi i kako. Iskustvo i prepoznavanje dovodi do direktnih benefita – savjetovao je Maglić.
U Studencu su, primjerice, prednosti AI-ja shvatili i prije pojave ChatGPT-ja. Budući da se Studenac na hrvatskom tržištu brzo širi i otvorio je već 1200 prodajnih mjesta, trenutno razmatraju kako im AI može pomoći u određivanju adekvatnih lokacija za otvaranje novih trgovina, o čemu je na panelu govorio Marin Grgurev, direktor podatkovne znanosti i inženjerstva u Studencu.
– Razvijamo specifičan alat koji će nam dati sliku hoće li određena lokacija biti profitabilna i hoće li nam se investicija isplatiti – rekao je Grgurev.
Inicijalnu fazu uvođenja AI-ja završilo je i Groupama osiguranje, o čemu je u raspravi svoja isksutva iznio Sanel Volarić, predsjednik Uprave Groupama osiguranja. Pojasnio je da umjetnu inteligenciju koriste za personalizaciju rizika i usluga korisnika. Međutim, bez rušenja već spomenutih barijera (adekvatnog korištenja podataka, uvođenja procesa i educiranja ljudi), AI ne može donijeti vrijednost kompaniji, napomenuo je Volarić.
Vrhunac ‘hypea‘
Maglić je zaključio da svjedočimo eksponenacijalnom rastu AI-ja upravo zahvaljujući popularnosti jednog segmenta te tehnologije – ChatGPT-ja, koji spada u generativnu umjetnu inteligenciju.
– Kako je pandemija pomogla ljudima da shvate koliko je važna digitalizacija poslovanja, tako je ChatGPT to napravio za umjetnu inteligenciju – rekao je Maglić, dodajući da je AI trenutno u najvećoj fazi hypea, očekivanja su velika, stoga je upozorio da bi preko 30 posto projekata koji su trenutno u proof-of-concept fazi upravo zbog navedenih barijera mogli – propasti.
