Val stečajeva u Njemačkoj obilježio kraj 2025. godine
Tvrtke su propadale zbog dugotrajnih posljedica koronakrize i kamatnih stopa, a danak je uzelo i posrnulo njemačko gospodarstvo
Njemački sudovi zaprimili su u prosincu čak 15,2 posto više zahtjeva kompanija za pokretanjem stečajnog postupka nego na kraju 2024. godine, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci statističkog ureda.
U studenom broj zahtjeva bio je veći za 5,7 posto, a u listopadu za 6,5 posto. Izračun uključuje samo zahtjeve za koje je stečajni sud već donio prvu presudu, podsjećaju statističari.
No, podaci za cijelu prošlu godinu nisu objavljeni.
Dugotrajne posljedice koronakrize
Istraživači s Leibnizovog Instituta za ekonomska istraživanja u Halleu (IWH) nedavno su u analizi procijenili da su zahtjev za stečajem lani podnijele 17.604 tvrtke, najviše u 20 godina. Čak i tijekom financijske krize 2009. godine brojka je bila oko pet posto niža, naglasili su u IWH-u.
Tvrtke su po tumačenju stručnjaka instituta propadale zbog dugotrajnih posljedica koronakrize i zbog politike kamatnih stopa, a danak je uzelo i posrnulo njemačko gospodarstvo.
Kompanije obično podnose zahtjev otprilike tri mjeseca prije presude, a sudovi su u listopadu, po konačnim rezultatima, registrirali 2108 stečajeva pravnih osoba, za 4,8 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine.
Potraživanja vjerovnika iznosila su 2,6 milijardi eura, u usporedbi s 3,8 milijardi eura u listopadu 2024. kada je stečaj zatražilo 'više gospodarski značajnih poduzeća', objašnjavaju statističari raskorak između većeg broja zahtjeva i manjeg iznosa.
Najviše stečajeva zabilježeno je u listopadu u sektorima prometa, skladištenja i ugostiteljstva, bilježe statističari.
