Vlada protiv zadržavanja dobiti HPB-a, traži 35,5 milijuna eura

Država se usprotivila namjeri Uprave Hrvatske poštanske banke da zadrži cjelokupnu lanjsku dobit. Na stranicama Zagrebačke burze u četvrtak je objavljen Vladin protuprijedlog za skupštinu dioničara zakazanu za 24. srpnja. Podsjetimo, država u HPB-u drži 53,65 posto udjela.

Protuprijedlog se odnosi na odluku o upotrebi dobiti, a Vlada predlaže da se prošlogodišnja neto dobit od 59,1 milijun eura rasporedi na drugačiji način. U zadržanu dobit otišlo bi 23,6 milijuna eura, dok bi se preostali dio dobiti od 35,5 milijuna eura, odnosno 17,54 eura bruto po dionici, upotrijebio za isplatu dividende u dva dijela.

Vlada traži 60 posto

Prvih 17,7 milijuna eura, odnosno 8,77 eura bruto po dionici, isplatilo bi se 4. kolovoza. Iduća dividenda od 8,77 eura bila bi isplaćena 28. siječnja iduće godine, po ispunjenju uvjeta iz članka 324. Zakona o kreditnim institucijama. Naime, iznos ovog dijela dividende predstavlja smanjenje redovnog osnovnog kapitala banke. Pravo na isplatu obje dividende imali bi dioničari upisani u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva do 30. srpnja.

U obrazloženju koje potpisuje Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, Vlada smatra da je isplata dividende opravdana uzimajući u obzir financijsku poziciju HPB-a, koja prema posljednjim objavljenim financijskim izvješćima ima zadovoljavajuće pokazatelje kapitaliziranosti, solventnosti i likvidnosti: stopu adekvatnosti regulatornog kapitala 19,3 posto, zakonski minimum kapitala i dugova (MREL stopa) od 32,4 posto te koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) od 206,8 posto.

Protuprijedlog treba tumačiiti u kontekstu Vladine Odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun za 2026. godinu, donijete u četvrtak. U odluci stoji da će pravne osobe na koje se ta odluka odnosi u proračun uplaćivati 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2025. godinu.

Vladina procjena ukupne uplate 22 poduzeća na koja se odluka odnosi iznosi oko 200 milijuna eura.

Od odluke su prema riječima potpredsjednika vlade i ministra financija Tomislava Ćorića, izuzete Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, koje dobit koriste za izgradnju i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju.

Lutrija uplaćuje svu dobit

Izuzete su i zračne luke Osijek i Rijeka koje su ostvarile dobit nakon oporezivanja, ali će se ona upotrijebiti za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja. Također, agencija Alan uplatit će u državni proračun 60 posto umjesto 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja, dok će preostalih 40 posto biti uloženo u proizvodne i razvojne projekte agencije. Hrvatska lutrija uplatit će u proračun za 2026. godinu svu dobit nakon oporezivanja.

Pravne osobe na koje se odluka odnosi su: ACI, Agencija ALAN, Agencija za komercijalnu djelatnost, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Državne nekretnine, HEP, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska Lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Ina, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar, Zemunik Donji i Velika Gorica.

Uprava HPB-a je u obrazloženju odluke o zadržavanju dobiti navela kako je banci propisana visina obvezujućeg MREL zahtjeva od 1. siječnja 2024. i nadalje, zbog čega će HPB u predstojećim razdobljima dodatno ojačavati regulatorni kapital. Uprava je predložila da iznos od 17,75 milijuna eura neće biti uključen u izračun redovnog osnovnog kapitala, uvažavajući Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu o isplati 30 posto dobiti.

Taj bi iznos bio raspoloživ za isplatu dividende bez ograničenja Zakona o kreditnim institucijama. Preostali dio zadržane dobiti od 41,3 milijuna eura bit će uključen u izračun redovnog osnovnog kapitala, pri čemu u slučaju odluke o isplati dividende podliježe ograničenjima iz Zakona o kreditnim institucijama.