Zašto prinosi obveznica rastu na najviše razine u 20 godina

Piše: Marin Onorato, Mathematica Capital Partners

U prva dva mjeseca činilo se kako će inflacija nastaviti padati u cijelom svijetu prema ciljanih 2 posto godišnje te se očekivalo kako će centralne banke u Europi i SAD-u nastaviti snižavati kamatne stope kako bi pomagale svojim ekonomijama u nastavku ekspanzije ili oporavku. Krajem veljače SAD i partneri napali su Iran i uzrokovali novi veliki šok na tržištu cijena energenata. Cijena nafte već je preko 2 mjeseca viša od 100 dolara po barelu što je rast od 50 posto u odnosu na razinu prije rata.

Prvi podaci o inflaciji pokazuju kako se porast cijene nafte polako uračunava u cijene svih dobara i usluga, što će ultimativno kao posljedicu imati inflaciju od 4-5 posto u skoro svim razvijenim zemljama naše planete. Tržište kapitala reagiralo je burno na porast cijene energije kako je i za očekivati, ali se velika većina klasa imovina vratila na staro kako zbog dobrih rezultata kompanija tako i zbog straha od zaostajanja u prinosu određenih investitora. Međutim, cijene obveznica nastavile su padati kroz cijela dva mjeseca i sada su prinosi do dospijeća na obveznicama s dugačkim dospijećima kod nekih država na najvišim razinama u zadnjih 20 godina. Zašto je tome tako i što očekujemo u budućnosti pišemo u ovom tekstu.

Prije nego krenemo u razloge ponašanja obveznica u posljednjih nekoliko mjeseci, pogledajmo grafove prinosa do dospijeća desetogodišnjih obveznica Njemačke, UK, SAD-a te Japana.