Digitalna održivost – kako Internet učiniti uistinu zelenim

Tehnologija konstantno napreduje. Bez ikakve sumnje, utjecaj Interneta na moderno društvo je nevjerojatan te je promijenio način na koji svakodnevno promatramo svijet i komuniciramo. Danas postoje poslovi koje velika većina ljudi prije 30 godina nije mogla niti zamisliti. Dok koristimo Internet, znamo li mi, konzumenti sadržaja, kakav je njegov utjecaj na klimatske promjene?

Na prvu, Internet ostavlja dojam ugljično neutralne tehnologije, trošeći onoliko energije koliko je potrebno da uređaji koje koristimo rade. Međutim, iza svega što radimo na mreži stoji još čitav niz uređaja kojima je potreban stalan izvor električne energije kako bi internetska mreža funkcionirala. Skoro četiri posto svih stakleničkih plinova proizvodi se kao nusprodukt Interneta, što je količina usporediva sa stakleničkim plinovima koju proizvodi cjelokupna zrakoplovna industrija, a predviđa se da će se ta količina udvostručiti do 2025. godine.

Svaki podatak pohranjen na internetu, mail ili video koji pogledamo na YouTubeu sa sobom nosi ugljični otisak, ne uključujući trošak nastao proizvodnjom sadržaja. Prema nekim istraživanjima, gledanje video materijala na različitim društvenim mrežama i streaming platformama godišnje u atmosferu ispušta otprilike istu količinu stakleničkih plinova kao i cijela država Španjolska i njeni stanovnici.

Vezano za ovakve brojke, nameću nam se određena pitanja. Što mi kao pojedinci uistinu možemo učiniti po pitanju ekološke održivosti Interneta? Trebamo li se odreći Interneta, ne gledati video materijale ili tražiti informacije u enciklopedijama, a ne na Googleu? Ili je glavna odgovornost na vlasnicima tehnologija, tvrtkama koje od Interneta zarađuju? S tim pitanjima zaputili smo se u CMG Digital, agenciju s uredima u Puli i Zagrebu specijaliziranu za kreativna internetska rješenja, koja se ponosi svojim pristupom digitalnoj održivosti.

– Primarna odgovornost za ugljični trošak Interneta je na kreatorima sadržaja, a ne na ljudima koji ga konzumiraju. Obzirom da svojim klijentima često nudimo reklamna rješenja, iz našeg kuta gledanja jako je zanimljiv ugljični otisak reklamne industrije koja je danas usko vezana za Internet. Prema procjeni Fifty-Five, jedne od najvećih marketinških agencija, kreacija i provedba prosječne kampanje digitalnog oglašavanja proizvodi 323 tone ugljičnog dioksida što je jednako potrošnji 160 povratnih letova na relaciji New York – Pariz. Istodobno, prosječni digitalni billboard na godišnjoj razini potroši struje koliko i 30 kućanstava.

To su jako zabrinjavajuće brojke. Ipak, sve veća svijest o problemu i pritisak društva tjera velike kompanije da se ponašaju odgovornije. U CMG-u smo imali primjer jednog velikog proizvođača farmaceutskih proizvoda koji je za svoju kampanju izričito tražio da se koriste samo dostupni stock materijali kako bi se smanjio njen energetski trošak. Nadamo se da će takva praksa postati standard jer svi zajedno moramo brinuti o našoj budućnosti. Tek kada velike kompanije pokažu da su im naš planet i budućnost naše djece veći prioriteti od rasta prihoda, možemo i od krajnjih potrošača očekivati veću razinu odgovornosti – govori nam Biljana Martinčić, Head of Client Service u CMG Digitalu.

– CMG u mnogim stvarima postavlja standard industrije kada je u pitanju digitalna održivost. Recimo, standardizirali smo digitalno recikliranje puno prije nego što je to postalo obavezno, a trenutno se fokusiramo i na standardizaciju svojeg pristupa digitalnoj održivosti. Radimo s velikim međunarodnim klijentima kojima isporučujemo rješenja za više od 100 različitih tržišta. Naša ideja u radu je kreiranje rješenja koja se mogu koristiti na različitim tržištima s minimalnim preinakama.

Cilj nam je da se naši digitalni resursi konstantno mogu prenamijeniti, umjesto da se svaki put kreiraju na novo. Time štedimo novac i vrijeme klijentu, a pomažemo i okolišu jer smanjujemo količinu podataka na našim serverima, odnosno njihovu energetsku potrošnju – zaključuje Martinčić.