Bankovni krediti kućanstvima u eurozoni gotovo su stagnirali u siječnju, uz najnižu stopu rasta u gotovo devet godina, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB).
Krediti kućanstvima porasli su u siječnju za samo 0,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najslabije od ožujka 2015. godine kada su bilježili isti postotni rast. U prosincu uvećani su za 0,4 posto.
Kreditiranje kompanija poraslo je za 0,2 posto, nakon 0,5-postotnog rasta na kraju 2023. U studenom kreditni plasmani zadržali su se na razini istog mjeseca 2022. godine.
Pokazatelj ponude novca M1, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, smanjio se u siječnju za 8,6 posto u odnosu isti lanjski mjesec, gotovo kao i u prosincu.
Najširi monetarni agregat M3, koji obuhvaća i oročene depozite, porastao je pak za 0,1 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta na kraju 2023. U studenom pokazivao je pad za 0,9 posto.
Posustalo kreditiranje i ograničena ponuda novca rezultat su postrožene monetarne politike ECB-a, koji je od srpnja 2022. do sredine rujna 2023. podigao kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi kočenjem potražnje obuzdao inflaciju.
U siječnju inflacija u eurozoni iznosila je 2,8 posto, prema izračunima europskog statističkog ureda. ECB srednjoročno cilja stopu inflacije od dva posto.