Lider 370, 2. studenoga 2012.
Sedam afričkih država među deset je najbrže rastućih gospodarstava. Ukupna afrička ekonomija do 2020. trebala bi narasti s 1,6 na 2,6 bilijuna dolara, a do 2014. zabilježit će najveći rast izravnih stranih ulaganja na svijetu - od čak 84 posto. Trebaju li hrvatski poduzetnici bolju pozivnicu za tržište od milijardu ljudi, od kojih je polovica mlađa od 25 godina?
Afrički je kontinent trenutačno jedna od najbrže rastućih regija na svijetu. Angola je između 2001. i 2010. imala najveći prosječni godišnji rast BDP-a na svijetu (11,1 posto), a među deset najbrže rastućih gospodarstava nalazi se još šest afričkih država. Ni globalna kriza taj kontinent nije zaustavila u rastu, što i nije čudno s obzirom na nisku razinu s koje se krenulo. Prema istraživanju svjetske trgovinske organizacije UNCTAD-a, Afrika bi do 2014. mogla zabilježiti najveći rast izravnih stranih ulaganja na svijetu od čak 84 posto. Rani ulazak na tržište pruža mnogo veće mogućnosti, stoga - zaboravite predrasude, Afrika je bogatija nego što mislite. Više u temi tjedna koju potpisuju Matilda Bačelić i Antonija Knežević koja piše 's lica mjesta', točnije iz Burundija.
Nisu samo euroskeptici počeli vrtjeti tezu kako će Hrvatska u prvoj godini članstva, vjerojatno i dulje, biti neto uplatiteljica u proračun EU. Svjestan je toga i Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Zato i kaže da je sve u pripremi - najvažnije je imati gotove, pripremljene projekte koji odmah iduće godine mogu kandidirati za novac EU, a za to treba 730 novih ljudi! Više nam otkriva Gordana Gelenčer.
Zakonski rečeno, ne poveća li Ingra uskoro svoje prihode i smanji rashode, od ozdravljenja neće biti ni ‘o’. To ponajprije znači da su joj životno važni novi poslovi u roku - odmah! A koliko se to ‘odmah’ može oduljiti, ovisi isključivo o dogovoru s vjerovnicima. Jasmina Trstenjak otkriva tri moguća scenarija za Ingru.
Oko tisuću hrvatskih građana svake godine pronađe posao u inozemstvu s pomoću agencija za zapošljavanje. Riječ je o inženjerima, informatičarima, pomorcima, sobaricama, konobarima, fotografima na turističkim brodovima te medicinskim sestrama, ali i građevincima, variocima i sličnim profesijama. Većina njih posao obavlja na određeno vrijeme, ali u inozemstvu traže i hrvatske radnike za obavljanje sezonskih poslova. O novim gastarbajterima piše Kata Pranić.
Tko je Miroslav Drljača, novi predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb i prava iznimka među Vladinim kadrovskim rješenjima, otkriva nam Edis Felić u rubrici Lik i djelo.
Pročitajte ovdje.