Googleov cilj smanjenja ugljičnog otiska postaje gotovo neostvariv jer se tehnološki div oslanja na sve više podatkovnih centara gladnih energije za napajanje svojih novih proizvoda umjetne inteligencije. Iz kompanije su u utorak otkrili da su njihove emisije stakleničkih plinova porasle za 48 posto u posljednjih pet godina. .
Tehnološki div je objavio da su potrošnja električne energije u podatkovnim centrima i emisije u opskrbnom lancu primarni uzrok povećanja. Također je u svom godišnjem izvješću o okolišu otkrio da su njihove emisije u 2023. porasle 13 posto u usporedbi s prethodnom godinom, dosegnuvši 14,3 milijuna metričkih tona.
Google, koji je znatno uložio u umjetnu inteligenciju, objavio je da njihov ‘iznimno ambiciozan‘ cilj postizanja neto nulte emisije emisija ugljičnog dioksida do 2030. ‘neće biti lak‘. Dodali su da ‘značajna nesigurnost‘ oko postizanja tog cilja uključuje ‘nesigurnost oko budućeg utjecaja umjetne inteligencije na okoliš, koji je složen i teško ga je predvidjeti‘.
Inače, Googleove emisije ugljičnog dioksida porasle su za gotovo 50 posto od 2019., bazne godine za Googleov cilj da dosegne neto nultu vrijednost, što zahtijeva da tvrtka ukloni onoliko ugljičnog dioksida koliko ga i emitira.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se ukupna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla udvostručiti s razine iz 2022. na 1000 TWh (teravat sati) 2026., što je približno razini potražnje za električnom energijom u Japanu. Pojava i razvoj AI-ja će rezultirati time da podatkovni centri koriste 4,5 posto globalne proizvodnje energije do 2030. godine, prema izračunima istraživačke tvrtke SemiAnalysis.
Podatkovni centri igraju ključnu ulogu u obuci i upravljanju modelima koji podupiru AI modele kao što su Googleov Gemini i OpenAI-jev GPT-4, koji pokreće ChatGPT chatbot. Microsoft je ove godine priznao da potrošnja energije povezana s njihovim podatkovnim centrima ugrožava njihov ambiciozni cilj da se riješe svih emisija ugljičnog dioksida do 2030. Brad Smith, predsjednik Microsofta, priznao je u svibnju da se to neće tako brzo ostvariti zbog AI strategije koja je gotovo postala temelj njihova poslovanja.
Suosnivač Microsofta, Bill Gates, rekao je prošli tjedan da će umjetna inteligencija pomoći u borbi protiv klimatske krize jer je velika tehnologija ‘ozbiljno spremna‘ platiti dodatno za korištenje čistih izvora električne energije kako bi ‘rekla da koristi zelenu energiju‘.
Velike tehnološke tvrtke postale su glavni kupci obnovljive energije u nastojanju da ispune svoje ambiciozne klimatske ciljeve.
Međutim, obećanja o smanjenju emisija ugljičnog dioksida postaju kontradiktorna, pogotovo ako u obzir uzmemo ogromna ulaganja u proizvode umjetne inteligencije koji zahtijevaju značajne količine energije za obuku i implementaciju u podatkovnim centrima, zajedno s emisijama ugljika povezanim s proizvodnjom i transportom računalnih poslužitelja i čipova koji se koriste u proizvodnji.
Potrošnja vode još je jedan ekološki čimbenik u procvatu umjetne inteligencije, pokazuje studija koja procjenjuje da bi umjetna inteligencija mogla biti odgovorna za potrošnju do 6,6 milijardi kubičnih metara vode do 2027. godine. Na primjer, to je gotovo dvije trećine godišnje potrošnje vode Engleske.