HEP do 2030. godine namjerava u odnosu na početnu 2018. godinu povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh. Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike EU za napuštanje korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.
U razvoju projekata obnovljivih izvora energije
Od 2019. do 2022. u HEP-ov proizvodni portfelj uključene su sunčane elektrane Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci i Obrovac, a 2021. Vjeroelektrana Korlat. Pred ulaskom u pogon su sunčane elektrana Donja Dubrava, Radosavci i Jambrek. Uskoro počinje izgradnja sunčane elektrane Črnkovci, prve u nizu elektrana koje će se izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Tijekom 2023. provest će se postupci nabave za izgradnju još šest sunčanih elektrana, od kojih je najveća SE Korlat, vrijedna 80 milijuna eura i priključne snage 75 MW.
HEP u različitim fazama razvoja ima 60 projekata OIE ukupne snage 1.544 MW i procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,6 milijardi eura. Među njima su, osim pretežno sunčanih elektrana.
Uvođenje novih tehnologija
U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na Unijama i Lošinju te pokraj KTE Jertovec, gdje se u sklopu projekta ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘, planira i izgradnja prvog elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 MW.