Fiskalizacija 2.0 zaslužna za dodatnih pola milijarde eura od PDV-a?
Porezna uprava bilježi gotovo upola više računa u prvih šest mjeseci, ali to ne znači da je toliko transakcija prije bilo u sivoj zoni
Prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) rastu, raste i broj računa, no još se sa sigurnošću ne može reći koliki je izravni fiskalni utjecaj Fiskalizacije 2.0, uvedene početkom godine. Nedavna Vladina objava o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište pokazala je kako je iz tog izvora pristiglo nešto malo više od šest milijardi eura, gotovo 12 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Vlada je toliki rast PDV-a objasnila kao 'posljedicu osobne, investicijske i turističke potrošnje koja uključuje i inflatorne učinke'.
Drugim riječima, dio rasta PDV-a došao je od obračunavanja tog nameta na višim cijenama. No, koliko je boljoj naplati kumovala Fiskalizacija 2.0, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću reći. Odnosno, to se ne može jasno iščitati iz dostupnih podataka Porezne uprave za prvo polugodište. Na upit Lidera iz te su institucije poslali podatke o iznosu PDV-a za uplatu i PDV-a za povrat iskazanima u PDV obrascima za razdoblje od siječnja do lipnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Rast od devet posto
Konkretno, u prvih šest mjeseci obračunat je PDV za uplatu od 7,3 milijarde eura, što je gotovo osam posto više nego u istom razdoblju lani. Podsjetimo, PDV za uplatu predstavlja konačan saldo poreznog obveznika nakon što je od obračunanog PDV-a odbio pretporez. Istodobno, obračunati PDV za povrat dosegao je 1,42 milijarde eura, što je približno četiri posto više nego godinu ranije. Ono što je zanimljivo iz tih podataka jest da su pozitivne obveze porasle za oko 534 milijuna, dok su iznosi povrata povećani samo za 53 milijuna.
