Hrvatska se u prosincu čak četiri dana napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora.
Izgradnja sunčanih elektrana lani je najviše obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta u elektroenergetskom sustavu, izvijestili su u četvrtak Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), istaknuvši i da se Hrvatska u prosincu čak četiri dana napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora.
OIEH su na svojoj internetskoj stranici objavili novo izvješće o elektroenergetskim kretanjima za prosinac 2023. godine u kojem su, na temelju javno dostupnih podataka, analizirali proizvodnju i potrošnju električne energije u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na obnovljive izvore. Pritom su istaknuli podatak da se u prosincu 2023. Hrvatska čak četiri dana u potpunosti napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora te da su OIE, bez hidroelektrana, ostvarili udio u ukupno raspoloživoj energiji od 19,5 posto.
Iz OIEH-a su istaknuli i da je izgradnja sunčanih elektrana lani najviše obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta. U pogon elektroenergetskog sustava tako je ušlo novih 238,7 megavata (MW) što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu pa je Hrvatska 1. siječnja ove godine u pogonu imala 462,5 MW instalirane snage sunčanih elektrana. "To znači da je tijekom 2023. godine, prosječno u pogon ulazilo 19,9 MW mjesečno, što je izvrsno, posebno u odnosu na ranije godine", ustvrdili su.
Napisali su i da se razvoj sunčanih elektrana odvija po eksponencijalnom trendu, a ukoliko se takav trend nastavi, a stvoreni su svi okvirni uvjeti za to, Hrvatska će s 1. siječnjem 2025. godine u sustavu imati 963 MW, što bi predstavljalo rast od 501 MW.
Iz OIEH-a su napomenuli da je proizvodnja sunčanih elektrana sezonski usmjerena, budući se 70 posto godišnje proizvodnje ostvari u razdoblju od travnja do rujna, a 30 posto od listopada do ožujka. "Ovakva raspodjela proizvodnje sunčanih elektrana je komplementarna s proizvodnjom hidroelektrana i vjetroelektrana koja je u ljetnim mjesecima najmanja pa sunčane elektrane na taj način podižu sigurnost opskrbe i rada elektroenergetskog sustava", dodali su.
Po pitanju vjetroelektrana, tijekom studenog 2023. u probni pogon je ušla VE Bruvno snage 45 MW, tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana sada iznosi 1.160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu je 1.136,85 MW.
Uz postojeću instaliranu snagu u 2024. godini, uz prosječni godišnji faktor snage od 2011. do 2023. godine od 27,3 posto, očekuje se godišnja proizvodnja vjetroelektrana od 2.726 gigavatsati (GWh), izvijestili su iz OIEH-a.
Kada je riječ o cijenama električne energije na hrvatskoj burzi Cropex u prosincu prošle godine, prosječna satna cijena je iznosila 75,62 eura po megavatsatu (MWh), a u prosincu 2022. godine 264,62 eura/MWh, što je smanjenje za 189 eura, odnosno 71,4 posto. Također, vidljiv je pad prosječnih cijena električne energije u prosincu u odnosu na studeni 2023. godine za 20,11 eura/MWh, naveli su.
Zaključno su iz OIEH-a ocijenili da je u prosincu ostvarena vrlo dobra realizacija tržišne vrijednosti gotovo svih pojedinih tehnologija u elektroenergetskoj bilanci, "zahvaljujući operatorima proizvodnje, operatorima trgovine i operatorima sustava koji plasiraju proizvodnju HE i TE i razmjenjuju po najpovoljnijim tržišnim cijenama". Pritom su na "ruku išli" i povoljni trendovi elektroenergetskih prilika i cijena na tržištu u prosincu 2023., pa je tako sveukupni ekonomski efekt "dobrog rada operatora" u odnosu na tržišne cijene iznosio oko 15,7 milijuna eura, bez vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih obnovljivih izvora energije.