Bez vrhunskoga poslovnog obrazovanja nema ekonomskog rasta

Institucije visokog obrazovanja okosnica su 'trokuta znanja', koji se sastoji od obrazovanja, istraživanja i inovacija, a tehnološki razvoj i inovacije temelj su ekonomskog rasta i nacionalnog blagostanja.

Dakle, recept odnosno sastojci za ekonomski rast poznati su. Potrebno ih je samo kombinirati u gotovo jelo, a za to je potreban dobar kuhar. Najbolji kuhari znaju da su za vrhunsko jelo nužni sastojci iznimne kvalitete. To je vjerojatno znao i gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg kada je razočaran rezultatima financijskog sektora nakon krize 2009. godine pokrenuo natječaj za gradnju novoga kampusa na otoku Roosevelt u Manhattanu.
Njegova vizija bila je stvoriti vodeći svjetski centar za inovacije u srcu New Yorka, kako bi taj grad postao tehnološka metropola svijeta. Potkraj 2011. godine objavljeni su rezultati natječaja prema kojima je Sveučilište Cornell zajedno s izraelskim Institutom za tehnologiju dobilo na korištenje 12 hektara zemlje, odnosno polovicu otoka Roosevelt, za gradnju kampusa s ciljem razvoja obrazovnih programa iz područja visoke tehnologije, poduzetništva i menadžmenta.

Elitni klub Bloombergova vizija bila je napraviti od New Yorka novu Silicijsku dolinu, a Cornellov kampus bio bi ekosustav za razvoj poduzetništva na području novih tehnologija. Rezultat bi bio pokretanje novih tvrtki i otvaranje novih radnih mjesta. Upravo zbog toga ključnu ulogu u tom projektu ima Poslovna škola Johnson sa Sveučilišta Cornell. Kolegije iz područja visoke tehnologije i poduzetništva, u programu koji bi trebao krenuti u jesen 2013. godine, predavat će profesori s vrhunskim akademskim kvalifikacijama koji također imaju osobna poduzetnička iskustva kako bi taj kampus privukao talentirane studente iz cijelog svijeta. 

Sveučilište Cornell nije bez razloga pobijedilo na tom natječaju. Ima dugu tradiciju poslovnog obrazovanja, osnovano je 1865., a već 1916. godine pojavljuje se zajedno s još 16 američkih sveučilišta kao osnivač AACSB-a (The Association to Advance Collegiate Schools of Business), najstarije i najprestižnije svjetske agencije za uspostavu i akreditiranje standarda poslovnog obrazovanja. Osnivači AACSB-a, među kojima su osim Cornella i sveučilišta Columbia, Harvard, Yale i druga iz Ivy Leaguea, bili su svjesni važnosti kvalitete u poslovnom obrazovanju tako da su tijekom posljednjih stotinjak godina kontinuirano razvijali i usavršavali standarde poslovnog obrazovanja. Danas je to elitni klub koji okuplja 681 najbolje poslovne škole u 45 zemalja svijeta i predvodi svijet poslovnog obrazovanja svojom vizijom.

Novi standardi Stvaratelji standarda AACSB-a, svjesni kompleksnosti globalnog okruženja koje karakteriziraju socijalne i ekonomske krize, osmislili su novi skup standarda kako bi postavili poslovne škole u centar rješavanja društvenih i ekonomskih pitanja. Novi standardni postali su aktualni od 2013. godine, a mogu se sažeti u tri riječi: inovativnost, utjecaj i uključenost.

Dakle, od modernih poslovnih škola očekuje se da su usmjerene prema visokoj kvaliteti i usklađenosti sa standardima u svojim procesima, pritom ne zanemarujući iskorake u kreativnosti i inovacijama. Jedino kreativnošću i inovacijama možemo riješiti tekuće društvene probleme, a od poslovnih škola očekuje se da razviju pojedince koji će se moći nositi s današnjim kompleksnim poslovnim okruženjem. Danas je jedan od ključnih društveno-ekonomskih problema nezaposlenost mladih ljudi, koja u nekim zemljama kao što su Grčka i Španjolska prelazi stopu od 50 posto. Upravo zbog toga zadatak je poslovnih škola stvoriti kreativne pojedince koji će inovacijama i pokretanjem novih kompanija biti generatori ekonomskog rasta i zaposlenosti.

Što je misija Nadalje, ishodi obrazovnih i istraživačkih procesa moraju imati utjecaj kako na teoriju menadžmenta tako i na poslovnu praksu. Drugim riječima, od vrhunske poslovne škole očekuje se da rasprostire svoj utjecaj u gospodarstvu, ali i u društvu. Poslovne škole moraju jasno i transparentno svojim studentima iskazati ciljeve učenja te kontinuirano poboljšavati programe kada se ciljevi učenja ostvare. Također, zadatak je poslovnih škola da rezultati istraživačkog rada nađu svoj put do poslovne prakse.

Na kraju, očekuje se aktivno uključenje ključnih interesnih dionika poslovnih škola u gospodarski i javni život, bilo na razini nacionalnih gospodarstava bilo u međunarodnim okvirima, ovisno o tome što je misija pojedine poslovne škole. Od poslovnih škola očekuje se i stvaranje veza s poslovnom zajednicom uključivanjem profesora u poslovnu praksu, ali i uključivanjem poslovnih ljudi u obrazovni proces.
Dakle, vrhunski su standardi poslovnog obrazovanja poznati. Potrebno ih je samo primijeniti. No to nije jednostavan zadatak. U prosjeku je potrebno od pet do sedam godina kako bi poslovna škola postala akreditirana prema standardima AACSB-a.

Nedostaje kuhar Zagrebačka škola ekonomije i managementa pokazala je Hrvatskoj da je to moguće, nakon petogodišnjeg procesa uskladila se sa svim standardima AACSB-a i postala prva AACSB međunarodno akreditirana poslovna škola u Hrvatskoj. Ta činjenica govori da se i u Hrvatskoj mogu naći sastojci vrhunske kvalitete koji su potrebni za recept ekonomskog rasta. Iz recepta za tehnološki i gospodarski iskorak New Yorka vidi se koji su to sastojci i kako ih kombinirati.

Dakle, za stvaranje bolje ekonomske perspektive država bi trebala osigurati infrastrukturu i institucije visokog obrazovanja kao kvalitetni temelj za tehnološki razvoj i inovacije. Ishod obrazovnog procesa, odnosno talentirani pojedinci, trebali bi operacionalizirati ili komercijalizirati tehnološke i druge inovacije. Čini se da sada i mi u Hrvatskoj imamo preduvjete i sastojke za uspjeh. Još nam samo nedostaje dobar kuhar.