Bijes i ljutnja ne vode nikamo, možda ste preskočeni s razlogom

Ako vas preskoče, upitajte se koliko ste to doista željeli i jeste li možda nečega pošteđeni. Bi li nov posao tražio više vremena i prouzročio više stresa? Ako ste uistinu željeli promaknuće, otkrijte što vas je u tome najviše zanimalo: moć, novac, poštovanje, titula? Naime, vjerojatno ima i drugih načina da to dobijete.

Pripremio: Vanja Figenwald
[email protected]

Biti preskočen u promaknuću može obeshrabriti, čak poniziti. Bez obzira na to mislite li da ste ga zaslužili ili vam je bilo obećano, nitko ne voli čuti da nije uspio. Ipak, to se stalno događa, posebice u lošim ekonomskim uvjetima, u kojima kompanije oklijevaju dijeliti promaknuća ili povišice. Dobra je vijest da se takvo iskustvo može preživjeti s netaknutim ugledom i egom i da zbog toga možete postati bolji zaposlenik. Ne promaknu li vas, ne smijete dopustiti da vam razočaranje utječe na kvalitetu rada ili karijeru. Umjesto toga valja djelovati. Dapače, neuspjeh u dobivanju promaknuća može biti dobra prilika za učenje, dok god to imate na umu. Pet je načina na koje možete ne samo izdržati situaciju nego je i dobro iskoristiti.

Za početak - ohladite se
Nemojte stvar pogoršavati bijesom ili ponašanjem kao da ste imali pravo na promaknuće jer stvari se ne mogu uvijek poboljšati, ali mogu pogoršati. Dopustite si osjetiti sve emocije koje navale, poput razočaranja ili ljutnje, ali i olakšanja. Činite to dovoljno dugo da se ohladite, ali ne tako da se utopite u njih.Nakon što se tako ohladili, saberite se i pokušajte doznati zašto se to dogodilo. Ako je moguće, razgovarajte s osoba koja je tu odluku donijela, ali saslušajte je i nemojte se ponašati obrambeno. Iskoristite tu priliku da doznate nešto o sebi i svome mjestu u kompaniji, s tim da računate na mogućnost nedobivanja iskrena odgovora.  

U tom slučaju potražite informiranu osobu od povjerenja od koje možete dobiti savjet. Možda ćete željeti dobiti i pogled izvana od nekog iz industrije o tome imate li potrebne vještine i iskustvo za taj posao. ‘Ne znači da i drugi misle da zaslužujemo ono što sami mislimo’, kaže Christopher Peterson, profesor psihologije na Sveučilištu Michigan.
Žaljenje i optužbe u načelu vam neće previše koristiti. Napadom na šefa ili kadrovsku vjerojatno ćete potrošiti njihovu dobru volju i natjerati ih da se naljute i budu defenzivni te im samo pružiti argumente za to što vas nisu izabrali. Naravno, ne morate sasvim skriti osjećaje, nema ništa loše u priznavanju razočaranosti, ali pobrinite se da potražite njihovu pomoć. Pokušajte reći nešto poput: ‘Što možemo napraviti da dobijem promaknuće sljedeći put?’ Nakon toga djelujte u skladu s njihovim savjetom. Ako ste preskočeni zbog manjka stručnosti, pokušajte je dobiti dodatnim usavršavanjem ili dodatnim poslom, ili ako je razlog bila sporost i pretjerano kontroliranje stvari, radite na promjeni te percepcije. Vjerojatno je najvažnije djelovati simpatično i dostojanstveno prema osobi koja je izabrana umjesto vas. ‘Najgore što možete napraviti jest navaliti na osobu koja je dobila promaknuće’, vjeruje Ben DAttner, osnivač konzultantske tvrtke Dattner Consulting.

Držite mrežu otvorenom
Sljedeće je pokušati to neugodno iskustvo percipirati drugačije, ne kao poraz, nego kao priliku za učenje i razvijanje. Gledajući unatrag, ljudi zapinjanja u karijeri često shvaćaju kao velike trenutke, tvrdi Dattner. Pokušajte, dakle, sve promotriti iz drugog kuta: možda su postojali dobri razlozi za vaše preskakanje, ali saa imate zamah za poboljšavanje vještina i stjecanje novih iskustava. Možda ste bili previše spokojni, pa je to je poticaj za povećanje aktivnosti. Zapitajte se i što ste doista željeli od promaknuća. Neki se ljudi previše usredotoče na napredovanje zato što se žele dokazati sami sebi. Ako vas preskoče, pitajte se koliko ste to uistinu željeli i jeste li možda nečega pošteđeni. Bi li nov posao tražio više vremena i prouzročio više stresa? Otkrijete li da ste doista željeli to promaknuće, utvrdite što vas je u tome najviše zanimalo: moć, novac, poštovanje, titula? Naime, vjerojatno ima i drugih načina za dobivanje tih stvari. U takvim situacijama možda bi vam intuicija rekla da potražite drugi posao. Slanje životopisa bilo bi u redu ako vam je promaknuće bilo obećano ili ako ga niste dobili zbog razloga koje jednostavno ne možete promijeniti. Iako su razlozi rijetko tako jasni, ‘možete biti otvoreni za druge prilike’, poručuje Dattner i predlaže da držite svoju mrežu otvorenom i aktivnom kako bi sljedeća prilika, bilo u vašoj organizacije ili izvan nje, našla vas.

Argumenti prije svega
Primjerice, menadžer nije dobio očekivano promaknuće iako su ga dobili svi osim njega. Nakon razgovora sa šeficom dobio je razloge, ali nije se složio s njima. Ipak, umjesto da se postavi defenzivno, zamolio ju je da još jedanput popričaju o tome nakon što sve ‘probavi’. Zatim je otišao nekim višepozicioniranim kolegama i tražio savjet. Rekli su mu da mu ono što je čuo možda ne zvuči točno, ali da je važna percepcija njegova rada. Drugim riječima, morao je promijeniti način na koji ga drugi vide. Bez obzira na to kako se osjećao, odlučio je da nije pametno tražiti drugi posao jer je tek počeo karijeru. Pričekao je i nakon godinu dana javio se za drugi posao na kojem je procvjetao i došao na vrh popisa za promaknuće. Svoje neugodno iskustvo okarakterizirao je kao vrijedno zato što mu je pomoglo da shvati kako svladati okružje i vjerovati samom sebi umjesto da dopusti utjecaj tuđih mišljenja o svojoj vrijednosti.   Najvažniji je savjet svakako ne reagirati naglo i pod utjecajem prvih osjećaja. Većina ljudi u takvim situacijama bude izrazito ljutitai razočarana, ali pokazivanje tih osjećaja prema van, posebice pogrešnim ljudima, može biti samo kontraproduktivno. Ti su osjećaji razumljivi, no ne treba im se prepustiti. Sve nakon toga treba se razvijati u smjeru konstruktivna utvrđivanja pogrešnih koraka i načina na koje ih ispraviti kako bi ubuduće imali snažne argumente i mogućnost većeg izbora.