Bitcoin – nova valuta ili novi balon?

Jedna od uzbudljivijih tema u svjetskoj ekonomiji zacijelo jest Bitcoin, koji je slavljen kao nova valuta kojom se može trgovati besplatno ili gotovo besplatno, bez otkrivanja identiteta, u cijelome svijetu, i to sigurnije no ikad prije.

Zvuči fantastično, zar ne? No, je li ova digitalna valuta koja nema središnje banke samo balon koji će se ispuhati ili je nov i superioran način trgovanja koji će uskoro zamijeniti tradicionalne valute?

Vjerojatno ni jedno ni drugo: Bitcoin je zamišljen kao kriptovaluta koja upotrebljava kriptografiju kako bi se nadziralo kreiranje i trgovanje valutom, umjesto da to čini središnja banka. U 2008. Satoshi Nakamoto (zapravo alias osobe ili skupine osoba) je u svom članku opisao bitcoinov protokol – upute za kreiranje bitcoina, da bi godinu kasnije taj protokol bio dostupan na mreži. Računanje vrijednosti zahtijeva veliku računalnu snagu i prilične procesorske kapacitete, stoga mnogi korisnici bitcoina svojim računalom pomažu u kalkuliranju kompleksnog koda pod kojim se stvara novi blok bitcoina. U zamjenu za to, mogu ostvariti prava na posjedovanje tako izračunatih bitcoina – kao da su dobili prava na tisak neke papirne valute. Oni se zovu „kopačima“ (miners), i proces kojim se bitcoini rudare u osnovi je sličan rudarenju zlata, samo što svi kopači imaju jednake šanse za pronalazak, a količine koje se mogu iskopati (izračunati) prosječnim osobnim računalom nisu velike, ali su dovoljan motiv za sudjelovanje.

Što je naročito privlačno kod takve kriptografske zaštite? Svaki blok bitcoina ima u sebi zapisane sve blokove koji su kreirani prije njega, tako da se iz jednog bitcoina može otkriti povijest svih prethodnih bitcoina. Kad se vrši transakcija preko njega, osoba koja plaća u njega ugrađuje svoj osobni ključ, koji se nakon toga verificira od strane ostalih korisnika na mreži i potvrđuje transakciju u roku jednog sata. Na taj način je 'tisak novca' i trgovina decentralizirana, iako je analitičar Louis Woodhill u svom često citiranom članku ustvrdio suprotno, navodeći pritom jedan slučaj iz 2010. godine. Tada je jedna skupina kreirala lažne bitcoinove, koji su potom brzo izbrisani. No, njih nije izbrisala neka centralna vlast, kako je on smatrao, već je ubrzo prerađeni protokol pušten na mrežu, i svi su korisnici prihvatili taj protokol – iako na to nisu bili obvezani. Taj prigovor, dakle, ne stoji. Postoji nekoliko grupa vlasnika Bitcoina, no ne posjeduju dovoljnu moć kako bi upravljali čitavim sustavom jer bi loše upravljanje otjeralo trgovce i valuta bi drastično izgubila na vrijednosti. Prednost je vlasnika bitcoina što oni mogu napustiti valutu mnogo jednostavnije no što mi možemo napustiti kunu. No, u čemu je problem?

Broj Bitcoina povećavat će se do 2040. godine, kada će biti 21 milijun bitcoina u opticaju. Budući da će veličina bruto proizvoda i dalje rasti, tržište bitcoina suočit će se s deflacijom jer će bitcoin sve više dobivati na vrijednosti. To je veoma zgodna posljedica ako se radi o umjetničkoj slici, automobilu ili zalihama zlata, no nije prikladna za trgovanje valutom, čija bi vrijednost trebala biti približno jednaka u dugom roku radi stabilnosti cijena. Uz to, ne postoje banke koje trenutno primaju štednju u bitcoinu, tako da je nemoguće štedjeti ili vršiti neke druge funkcije koje bi trebale biti moguće s novcem – a uz deflaciju ne bi bilo motiva ulagati u bitcoinu, već samo štedjeti jer će vrijednost stalno rasti budući da će potražnja biti u stalnom porastu (uz rast svjetskog BDP-a), a ponuda će ostajati jednaka.

Nestabilnost vrijednosti bitcoina očitovala se posebno u prethodnih nekoliko mjeseci, kada je vrijednost prvo višestruko porasla, zatim pala i potom vratila dio vrijednosti. To je obrazac tipičan za spekulativno trgovanje, od kojeg se bez središnje banke veoma teško zaštititi (iako nije lako ni s njom). Srećom, multimilijunske su transakcije bitcoinima otežane zbog manje likvidnosti, čime je izbjegnuta opasnost pranja novca na velikoj skali.

Što je budućnost Bitcoina kao protokola? Teško je reći. To nije novac, no nije ni balon niti prijevara, već posjeduje određenu vjerodostojnost. Iako je sličnih pokušaja bilo i ranije, poput beenza ili flooza, ovaj protokol obećava i o njemu je već napisana nekolicina znanstvenih članaka. Velik i razmjerno realističan eksperiment poput ovoga putokaz je za budućnost elektronskog trgovanja.

Prikaz mjesečnog kretanja cijene i volumena trgovine možete pronaći najvećoj Bitcoin burzi https://mtgox.com/

Mihovil Katić, Siguran novac