Britanci, Nizozemci i Danci žele hrvatske studente

World Education Fair, prvi put održan u Hrvatskoj protekloga vikenda, doveo je u Zagreb predstavnike elitnih sveučilišta i srednjih škola ponajviše iz Danske, Nizozemske, Velike Britanije i Švicarske, koji su zainteresiranima predstavili svoje programe.

Tijekom dva dana 500-tinjak studenata i nešto manje školaraca kolalo je dvoranama hotela Westina između dvadesetak štandova i nekoliko manjih konferencijskih sala gdje su mogli iz prve ruke saznati što ih čeka ako se odluče na studiranje u inozemstvu.  
– Ovdje smo da bismo pružili sve potrebne informacije o mogućnostima  obrazovanja mladih u području učenja i usavršavanja stranih jezika, kao i nastavka školovanja na fakultetu, upisa na preddiplomske i diplomske programe na sveučilištima diljem svijeta, studiranja na najboljim MBA programima i poslijediplomskim kvalifikacijama – objasnila je bît tog sajma Irina Hristova, direktorica Integral Educationa, tvrtke koja je organizirala hrvatski World Education Fair.

Velika Britanija i Nizozemska na čelu su Europe prema broju inozemnih studenata. Kakva onda situacija tamo čeka hrvatske studente koji se odluče na odlazak u inozemstvo? Za razliku od najboljih srednjih škola, najprestižnija sveučilišta u Europi u državnom su vlasništvu te država snosi i troškove studiranja. Sveučilišta su uglavnom dobro povezana s lokalnim tvrtkama i tvornicama, a praksa u Nizozemskoj traje 20 sati na tjedan, pri čemu studenti mogu zaraditi nekoliko stotina eura na tjedan, a pritom nemaju pravo na praznike.

Nizozemci traže pametne U čemu je tajna da su relativno male zemlje poput Danske i Nizozemske već godinama najpoželjnija mjesta za strane studente te među najinovativnijim zemljama svijeta?
– Nismo velika zemlja. Bez stalne primjene novog  znanja koja dobivamo konstantnim pritokom stranih studenata ne bismo uspjeli, zato nam je iznimno važno da privučemo i hrvatske učenike i studente – pokušao je dati odgovor na vječno pitanje o tajni uspjeha Johannes van der Zwan, vlasnik elitnog internata Eeerde, vodeće škole takve vrste u Nizozemskoj.

Kako u Hrvatskoj raste jaz između državnih sveučilišta koja se temelje na istraživačkom radu i skupih privatnih škola koje svojim polaznicima nude praksu i obećavaju sigurno mjesto na tržištu rada, a budući studenti bivaju rastrgani izborom koji im može odrediti život, tako i u Nizozemskoj i Danskoj vlada blagi rivalitet između fakulteta koji se bave istraživačkim radom te takozvanih 'applied science' institucija, koje se bave praktičnim radom, premda je u oba slučaja riječ o državnim institucijama. Svatko svoga konja za trku hvali.
– Lakše je naći posao u Nizozemskoj ako završite fakultet vezan uz istraživačke znanosti. Mogu vam to potvrditi na primjeru u svojoj obitelji – priča Vera Schweeps, zadužena za inozemne aktivnosti sveučilišta Radboud.

Danci inovatori – Dovoljno je pogledati statističke podatke tko prije i lakše pronalazi posao – kontrira joj Menno Kramer, predstavnik sa sveučilišta u Rotterdamu.
– Naravno da su obje vrste fakulteta važne da bi jedna zemlja bila ekonomski uspješna. No sveučilišta koja se fokusiraju na rad sa studentima putem prakse ne osiguravaju samo znanje već i njegovu primjenu u realnim uvjetima. Naše su mreže raširene po cijelom svijetu – dodaje Kramer.
Kroz danski sustav visoke naobrazbe, zemlje koja je brojem stanovnika najbliža Hrvatskoj, proteklih godina prošlo je tek dvadesetak hrvatskih studenata. Danska je isto kao i Nizozemska u svjetskom vrhu prema svim relevantnim parametrima i izvorima. Ključ uspjeha krije se u inovacijama.
– Gospodarsku krizu nismo gotovo ni osjetili. Smatram da je razlog tome što se ne bojimo inovacija, prihvaćamo ih i u najkraćem roku implementiramo. Studente odmah stavljamo na mjesto koje nosi sa sobom odgovornost i tako najbolje rade na rješavanju problema – govori Torsten Ulsig s danskog sveučilišta VIA Faculty of Businnes.  
Dancima je važno da studenti ostaju u toj zemlji nakon završetka studiranja, ali problem je jezik, priznaje Ulsig. Kad govori o hrvatskim studentima, Ulsig, kao i svi ostali kao njihovu veliku prednost nad ostatkom Europe spominju savršeno poznavanje engleskog jezika.
Mladi Hrvati koji su posjetili sajam otkrivaju da ih posebno zanimaju smjerovi kojih u Hrvatskoj nema ili nema dovoljno. Tako izrazito veliko zanimanje posvećuju sveučilištima koja imaju programe vezane uz kreativni sektor i medije.
– Kreativna industrija i mediji u vrhu su najunosnijih sektora i u Velikoj Britaniji i u svijetu. Naše je sveučilište državno, a pružamo naobrazbu u gotovo svim područjima osim medicine i arhitekture. U Velikoj Britaniji studenti mogu ostvariti jako mnogo povlastica i ostvariti mnogo poslovnih veza. No za to moraju pokazati inicijativu. Naše geslo glasi 'ako nešto želiš, moraš to tražiti' – objašnjava Christina Pavlaki, predstavnica University of Sunderland.  

Studiraj i vrati se kući Baš za Veliku Britaniju domaći studenti pokazali su najviše zanimanja. Tako se da bi se došlo na red popričati s predstavnicima spomenutog sveučilišta u Sunderlandu te onog u Coventryju, a koje pruža mogućnost prakse pri Jaguaru, čekalo i po sat vremena. Velika Britanija nije podijeljena na sveučilišta koja se temelje na praktičnom radu i ona koja su orijentirana na akademska istraživanja, već pod okriljem jedne institucije obuhvaćaju oba načina školovanja.
No na možda i najvažniju razliku između studiranja u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji upozorili su gotovo svi sugovornici na sajmu, a to je razlika u vrednovanju prvostupničke diplome.
– U Velikoj Britaniji, kao i u Nizozemskoj i Danskoj već nakon tri godine završenog studija studenti postaju itekako konkurentni i osposobljeni za tržište rada, a što nije slučaj u vašoj zemlji – zaključuje Hristova, koja žali jedino za tim što više poslovnih ljudi i predstavnika hrvatskih kompanija nije pohodilo sajam i tako došlo u doticaj s mladim ambicioznim ljudima.