Četiri asa iz domaćih rukava: Projekti socijalnih inovacija u Hrvatskoj

Pod nazivnikom ‘socijalne inovacije’ kriju se važni koraci za posvemašnji napredak, ali i ono banalno – za privlačenje novca iz fondova Europske unije. Sudeći prema broju natječaja kojima je taj pojam jedan od uvjeta za odluke o financiranju, novac ne dobivaju samo oni koji bi nahranili gladne u svijetu, zaposlili potlačene i pobrinuli se za nasukane kitove

O socijalnim inovacijama pisali smo već ranije, a sada predstavljamo četiri projekta socijalnih inovacija u Hrvatskoj.

1. Podrška mladima i obiteljima
Neprofitna i nevladina organizacija Ambidekster klub

Ambidekster klub osmislio je nekoliko projekata socijalnih inovacija ili je partner u njima. Jedan od njih jest projekt ‘Zajedno možemo više – pojedinac u fokusu’. Prijavljen je na natječaj EU ‘Ulaganje u budućnost’ te je sufinanciran u stopostotnom iznosu nepovratnih sredstava, sa 750 tisuća kuna. Usmjeren je na jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga i na osnaživanje stručnih kompetencija zaposlenika u sustavu socijalne skrbi; provodi se u Zagrebu, Karlovcu i Gospiću. Ambideksterov projekt ‘Sunčana strana ulice’ sastoji se od programa psihosocijalne podrške mladima s problemima u ponašanju. Uz njega je Ambidekster klub pokrenuo još dva projekta za mlade: ‘Korak dalje’ – klub za zapošljavanje mladih kojima prijeti socijalna isključenost, te ‘Klikni za sigurnost’ – usmjeren na prevenciju nasilja nad djecom.

2. socijalna farma
GTF – Inicijativa zaodrživi rast

Projekt ‘Pri ruci’ usmjeren je na izobrazbu i integraciju osoba s invalidnošću s ruralnog područja Koprivničko-križevačke županije (KKŽ). U sklopu tog projekta provodi se i pilot-program 'Socijalne farme u ruralnom području' u koji su uključeni pripadnici marginaliziranih društvenih skupina, a radi povećanja zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju. Ciljana skupina od 35 osoba s invaliditetom iz KKŽ-a educirat će se o vještinama potrebnima na tržištu rada i osposobiti za nova radna mjesta. Obrazovat će se za prepoznavanje, branje i obradu ljekovitog bilja, tkanje na tradicionalnome tkalačkom stanu te izradu tradicionalnih proizvoda. Nositelj je GTF – Inicijativa za održivi rast, a projektni partneri Udruga invalida Križevci, Rehabilitacijski centar za stres i traumu Zagreb te Centar za socijalnu skrb Križevci. Projekt ‘Pri ruci’, vrijedan više od milijun kuna, financira Europski socijalni fonda. 

3. E-banka
Zadruga za etično financiranje

Organizacija koja okuplja pojedince, udruge, zadruge, poduzeća, sindikate i jedinice lokalne samouprave osnovana je radi prikupljanja sredstava za osnivanje prve banke u Hrvatskoj koja bi poslovala prema načelima etičnog bankarstva i koja bi trebala podupirati razvojne projekte u Hrvatskoj s područja poljoprivrede, obnovljivih izvora energije, proizvodnje, prerade i pružanja profesionalnih usluga, projekte informatizacije i novih tehnologija te projekte društvenog poduzetništva koje otvara nova radna mjesta. Etično bankarstvo mnogim je zemljama Europe poznat pojam. Definirala ga je Federacija europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) koja okuplja 28 banaka iz cijele Europe.
Poslovni model etičnih banaka zasniva se na stvaranju nove vrijednosti za zajednicu. Da bi banka postala članicom FEBEA-e, mora biti u vlasništvu svojih klijenata i poštovati stroga etička načela.

4. Proizvodnja društveno korisnih proizvoda
Impact Hub Zagreb (IH Zagreb)

Jedna od osnovnih aktivnosti Impact Huba jest širenje koncepta i nuđenje rješenja socijalnih inovacija, odnosno novih ideja za pokrivanje društvenih potreba. Jedan od projekata realiziranih u sklopu mreže Impact Huba koji odgovaraju globalnim trendovima društvenih inovacija jest 'E-glas – proizvodnja elektroničkih sustava Serwantes’ koji omogućavaju upravljanje kućanstvom putem glasovnih naredbi. Tako se osobama s fizičkim ograničenjima omogućuju autonomija i veće samopouzdanje, a štedi se i novac državnog proračuna. Pokrenut je i projekt ‘Humana nova’, proizvodnja visokokvalitetnih tekstilnih proizvoda od organskih i recikliranih materijala koje izrađuju osobe s invalidnošću. Osim što zapošljava osobe s invalidnošću, projekt omogućuje smanjenje tekstilnog otpada. ‘Pyxie Dust Project’, koji je pokrenuo Impac Hub, primjer je društvenog modela kojim se pruža potpora tinejdžericama, djevojčicama u dobi od 13 do 18 godina, da počnu karijeru u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.