Desant mama na virtualni svijet

Nedavno se na jednoj od mnogih grupa na Facebooku posvećenih mamama, novorođenčadi i roditeljstvu raspravljalo o novom uređaju koji bilježi djetetove pokrete u snu.

Ta vrlo zanimljiva inovacija potaknula je majke da progovore o prednostima i nedostacima takve napravice, ali i o tome što im treba da s svojom novorođenčadi utonu u miran i sladak san. Samo taj jedan post na Facebooku nije koristio proizvođačima spomenute naprave, nego svim igračima u biznisu roditeljstva koji su dobili priliku, potpuno besplatno, dobiti egzaktne podatke o tome koje su želje i potrebe njihove ciljane skupine. I, napokon, novopečene majke, posebno prvorotkinje, internet smatraju osnovnim sredstvom za prikupljanje odgovora na pitanja koja ih zanimaju, bilo da je riječ o novim ‘benkicama’ i dudama, literaturi bilo najnovijim inovacijama koje im pomažu da se što bolje osjećaju u ulozi života. Stoga ne začuđuje što su i brendovi nanjušili desant mama na društvene mreže i forume. U posljednje vrijeme marketinški stručnjaci uvjeravaju klijente da se bez digitalnog svijeta njihovi proizvodi ili usluge jednostavno neće zadovoljavajuće prodavati. Istina, već posljednjih nekoliko godina kruže izreke poput ‘ako nije na Fejsu, nije se ni dogodilo’ ili ‘ako nije na Googleu, ne postoji’. Međutim, posebno u toj niši, niši majčinstva ili, ako hoćete, roditeljstva virtualni svijet je ključan medij za promidžbu.

Brzo do informacija Razlog je jednostavan: najpraktičniji je. Dok uspavljuju svoje dijete ili ‘odrađuju’ rodiljski dopust, mogu pretraživati internet ili istraživati novosti s pomoću svojih pametnih telefona. Bilo koji odgovor u minuti mogu pronaći na Googleu ili sličnim tražilicama, a iscrpne i konkretne informacije doznati u virtualnom druženju s drugim mamama koje u slobodno vrijeme (kad ga ulove) provode na Facebooku ili nekim forumima kakav je kod nas, primjerice, onaj udruge Roda. Ništa i nitko ne može zamijeniti taj uhodani sustav preporuka i razmjene informacija kao što to čine interaktivni sajtovi na kojima se okupljaju korisnici s istim ili sličnim problemima, iskustvima ili izazovima. Nedavno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazuje da su dame koje su postale majke, a riječ je o ženama koje u prosjeku imaju 29 godina, tehnološki osviještene i da se njih 80 posto redovito koristi društvenim mrežama, a 78 posto posjeduje pametni telefon. Taj podatak doista iznenađuje uzme li se u obzir da je britanski prosjek (svi potrošači) redovite uporabe društvenih mreža 51 posto, a posjedovanja pametnih telefona 39 posto. Hrvatska ne zaostaje za Zapadom kad je riječ o prodoru društvenih mreža i brzim internetom, pa ne bi bilo neke velike razlike između britanskog i hrvatskog prosjeka, bar kad je o spomenutim podacima riječ. Prema pisanju Marketing Weeka, nova istraživanja potaknula su neke velike brendove na to da intenziviraju marketinške aktivnosti na internetu. Tako je, primjerice, britanski brend supermarketa Morrisons sklopio milijunski ugovor s društvenom mrežom Netmums koji vode, uređuju i posjećuju - mame.

Uspjeh mreže Netmums Ta društvena mreža osmislila je posebnu oglašivačku platformu koja brendovima (Morrisons je potpisao prvi ugovor) omogućuje da promiču svoje proizvode, usluge ili akcije, počinju rasprave i potiču na konverzaciju te u realnom vremenu dobiju povratne informacije. Uzme li se u obzir da Netmums ima 1,5 milijuna članica i četiri milijuna jedinstvenih te 27 milijuna ukupnih posjeta na mjesec, jasno je da u takvu platformu vrijedi u uložiti novac. Brendovima je, rekli su za Marketing Week iz mreže Netmums, očito jasno da je nužno uspostaviti odnos sa svojom ciljanom skupinom, u ovom slučaju majkama, a ne samo ‘lijepiti’ oglase. Nedavno su počeli surađivati i s Kelloggsom, na malo drugačijoj osnovi nego s Morrisonsom, ali svakako se predviđa da će u vrlo kratkom roku sve više brendova pohrliti na stranicu i pokušati doznati što više informacija o ključnim potrošačima. Zanimljivo, napominju stručnjaci koji su sudjelovali u analizi Marketing Weeka, pokazalo se da je majkama u istraživanju i televizija jedan od omiljenih medija, ali napomenuli su da valja voditi računao tome da im je program većinom samo zvučna pozadina ili da ga prate djeca, a one za koncentrirano praćenje rijetko imaju vremena.

Bez emocija Ili, kao što su to slikovito objasnili, majke novorođenčadi i djece predškolske dobi medije konzumiraju u zalogajčićima, zbog čega su tiask i virtualni svijet najčešći izbor. Osim vremena kao ključnog faktora u odabiru proizvoda važna im je i cijena ili, bolje rečeno, omjer cijene i kvalitete, jer ne žele pogriješiti kupujući za svoju djecu. Međutim, marketingaši trebaju voditi računa i o tome da se majke i trudnice razlikuju od onih koje to nisu prema vrsti medija koje najčešće konzumiraju i vremenu u kojem ih konzumiraju, ali i prema tome što traže od brendova. Istraživanja pokazuju da najveća razmjena informacija sa stvarnim ili virtualnim prijateljima počinje u večernjim satima, naravno, kad djeca zaspe. Brendovi tada mogu doznati najviše informacija o kupcima i najlakše im pristupiti. Također je zanimljivo da je ta ciljana skupina mnogo egzaktnija u onome što traži od brendova pa će, pokazuju istraživanja, određeni proizvod ili službenu stranicu na Facebook ‘lajkati’ ako im nudi popuste i vaučere, ako organizira nagradne igre i slično, a manje voditi računa o emotivnom dijelu odnosa kupca i brenda. Dakle, mlade majke nećete privući pričanjem priča o brendu, nego isključivo konkretnim pogodnostima, jer, kao što je navedeno, one nemaju vremena za dugo čavrljanje i njihovu pozornost neće privući ni sadržaj za koji ne smatraju da zadovoljavaju njihove konkretne potrebe. Imaju li potrebu za duljem konverzacijom, ‘ulogirat’ će se na neki forum ili specijaliziranu grupu na društvenim mrežama koji su sjajan medij za osluškivanje njihovih potreba i formiranje što marketinške komunikacije što linije proizvoda ili usluga. U svakom slučaju, očekuje se da će idućih godina rasti broj mama ‘nakvačenih’ na virtualni svijet, što je prilika koju brendovi jednostavno ne smiju propustiti.